Zevanje - nekontrolisana reakcija

Zevanje - nekontrolisana reakcija

Autor: | 02/07/2011

0

Zevanje je zarazno
Zevamo kada smo umorni, kad nam je dosadno, kad smo gladni, padobranci to čine pred skok, a neki stručnjaci sugerišu da postoji veza između zevanja i seksa, ali tačan uzrok i funkcija zevanja su praktično još nejasni.
Zevanju je nauka dosad malo posvećivala pažnju, tako da su teorije o uzrocima različite.
Ono što se za sada zna je da prosečan čovek zevne dvesta pedest hiljada puta tokom života, a da embrioni u stomaku to počinju da čine između dvanaeste i četrnaeste nedelje trudnoće, što sugeriše da ova pojava ima važnu neurofiziološku ulogu jer biće u začetku, teško svega šezdeset grama, ne bi, inače, trošilo energiju na zevanje.
Zevaju i ptice i ribe, gotovo svi i toplokrvni i hladnokrvni kičmenjaci. Među retke životinje koje dosad nisu „uhvaćene" u zevanju spadaju žirafe i kitovi.
Među ljudima je još rasprostranjeno uverenje da se zevanjem povećava nivo kiseonika u krvi i eliminiše suvišan ugljen-dioksid, ali tu teoriju je nauka napustila još osamdesetih godina, otkad je studija jednog američkog naučnika pokazala da je nivo gasova u krvi potpuno isti pre i posle zevanja.
To što zevamo kad nam se spava ili nam je dosadno navelo je nedavno neke stručnjake na teoriju da se time postiže povećanje pažnje.
Što se tiče padobranaca koji zevaju pred skok, i tu bi moglo da se radi o podsticanju pažnje, ali ima mišljenja da je reč o suzbijanju stresa. Uočeno je, između ostalog, da pacovi u kavezu, izloženi stresnim stimulansima, zevaju češće nego obično. Jedna druga teorija sugeriše da se zevanjem postiže rashlađivanje mozga, čime se štite cerebralne aktivnosti i povećava efikasnost.
Sigurno je, međutim, da je zevanje zarazno, što se povezuje s ljudskom sposobnošću empatije. Snimanjem mozga je, naime, utvrđeno da se istet oblasti u njemu aktiviraju kad prema nekome osetimo empatiju, kao i kad nas zaraze zevanjem.
Neki holandski naučnici zevanje smatraju „pozivom na seks", što bi mogli da potvrde mnogi filmovi i književni tekstovi, u kojima se otvorena usta, protezanje i isturanje grudi kod žena tumače kao takav signal. Međutim, takvo ponašanje je očiglednije kod životinja.

ZEVANJEM DO OPUŠTANJA

Ako ste napeti, ljuti, dosta vam je svega, ili ste zabrinuti, uz nekoliko jednostavnih grimasa i pokreta za samo nekoliko minuta možete se osloboditi negativne energije. Vrlo je jednostavno i zaista je delotvorno.
* Kada osetite da ste na ivici nerava i da vam je svega dosta, slobodno glasno uzdahnite. Dovoljno je da samo nekoliko puta duboko udahnete, napunite usta vazduhom i polako izdahnete, zamišljajući pri tom da svakim udahom unosite novu energiju i mir, a svakim izdahom izbacujete sve negativne misli. Na taj način ćete povratiti normalan način disanja i to će vas ubrzo smiriti.
* Svaki put kada vas obuzmu negativne emocije vaša vilica stegne i sve mišićena telu, a naročito na licu ukoče i zategnu. Da biste se što pre opustili, otvorite usta i donjom vilicom pravite zamišljene krugove. Potom pokušajte da tako otvorenih usta uglove usana namestite u osmeh. Ponovite nekoliko puta, dok ne osetite kako vam se mišići na licu opuštaju.
* U trenutku kada osećate da ste pod stresom slobodno zevajte, odmah ćete se opustiti. Zevanje opušta mišiće dijafragme, kao i one zadužene za pravilno disanje. Istovremeno, ono predstavlja neku vrstu vežbe istezanja za mišiće vrata i lica. Stoga slobodno zevajte. To će vas opustiti, odagnati osećaj zabrinutosti i panike i povratiće vam samopouzdanje.

PRIPREMA ORGANIZMA ZA AKCIJU
Utvrđeno je da svaki drugi čovek kada vidi nekoga da zeva,  i sam to čini narednih pet minuta. Prosečno čovek u životu zevne čak dvesta pedeset hiljada puta. Naučnici objašnjavaju da je zevanje prirodni refleks istezanja čeljusti i da odražava rad pluća.
Postoje dani kada uporno zevate, bez obzira na to što ste se prethodno, jedne ili više noći dobro i pošteno naspavali. Ova zarazna pojava ne mora da bude znak dosade, pospanosti ili gladi. Poslednja istraživanja pokazuju da je zevanje zapravo priprema organizma za aktivnost. Sportisti, recimo, često zevaju pred takmičenje.
Iako može da zvuči paradoksalno, zevanje nas ispunjava energijom. Dubok udah pre svega odstranjuje ugljen-dioksid iz pluća i krvotoka, a istovremeno ubrzava priliv kiseonika u mozak, što je savršena priprema za trčanje ili bilo koju drugu fizičku aktivnost za koju osećate da nemate dovoljno energije. Ujedno, to ukazuje i na to da nije reč o prostoj potrebi mozga za kiseonikom, kao što se mislilo. Zevanjem rastežemo mišiće lica, pluća, stomak i dijafragmu. Ono pospešuje i rad srca, povećava krvni pritisak, zateže mišiće i zglobove, što nas, zapravo, čini budnim u toku dana. Zevanje se može objasniti kao neka vrsta revitalizacije organizma.
Odušak dosadi i obavezna ruka na usta
Ukoliko ste mislili da se zevanjem samo daje znak, to jest da se zevanjem daje odušak dosadi, niste mnogo pogrešili. Zevanje se može dogoditi u trenutku kada nam situacija u kojoj smo ne deluje previše zanimljivo, ali i dok gledamo film koji je izrazito napet i koji smo danima pre toga želeli da pogledamo. Bez obzira na to koliko je situacija zanimljiva, najvažnije je da prilikom zevanja usmerite dlan prema ustima. Jedna stvar kod zevanja uvek ostaje ista i nepromenjiva - bonton ne toleriše zevanje bez ruke na ustima.

 

Komentari (0)

Loading
Tamara Roksandić hellomagazin