Kada povišena telesna temperatura sme da se spušta?

Kada povišena telesna temperatura sme da se spušta?

Autor: | 24/01/2018

0

Nekada treba sveži podsetnik na to kako se ponašati kad nastupi povišena telesna temperatura, jer se neretko događaju greške nepotrebnog snižavanja koje bi mogle da odmognu samom organizmu. Svi smo, verovatno, jednom ili više puta čuli kada smemo da posegnemo za spuštanjem temperature, ali trebamo zaista i da razumemo procese u telu koju se kriju iza toga.

Nemački medicinski časopis Apotheken Umschau podseća da se povišena telesna temperatura može spuštati tek kada pređe 38,5 Celzijusovih stepeni.

Naime, u hladnijim se danima povećava broj onih koji su oboleli od prehlada, upala ili infekcija uzrokovanih bakterijama i virusima, a iste neretko imaju pratioca u vidu povišene temperature. To je jedna prirodna i zdrava reakcija našeg organizma na upale i infekcije i naša najsnažnija urođena zaštita od bakterija i virusa.

Stepen groznice nužno ne ukazuje na ozbiljnost situacije. I manja bolest je kadra da uzrokuje višu telesnu temperaturu, a katkad ozbiljnija bolest ne mora značajno da podiže telesnu temperaturu. Sama posledica blagog povišenja temperature kod prehlade bi bilo ubrzanje metabolizma, a to pomaže u borbi protiv upala i infekcija.

Visoka temperatura (groznica) je, pak, stanje kad telesna temperatura poraste iznad uobičajenog raspona. Ona se tako razlikuje od pojedinca do pojedinca. Na temperaturi koja je iznad 39 Celzijusovih stepeni mikrobi ne mogu da se razmnožavaju. Sposobnost organizma da razvija visoke temperature ukazuje često na vitalnost i snažan organizam.

Kod visoke telesne temperature ubrzavaju se metabolički procesi za čak 5 do 8 puta, povećava se zatim proizvodnja interferona koji sprečavaju razvoj virusa, a količina gvožđa u plazmi se smanjuje i to je bitno za sprečavanje rasta bakterija. Takođe se istovremmeno povećava delovanje i pokretljivost belih krvnih ćelija koje onda uništavaju mikrobe.

Kad je u pitanju blago povišena temperatura, i to ona koja nije viša od svega 37,8, lekari nikada ne preporučuju spuštanje lekovima, jer se tako bolest koja je i uzrok temperature može produžiti.

Valja reći da virusi koji uzrokuju prehlade i ostale respiratorne infekcije napreduju na normalnoj telesnoj temperaturi, dok izazivanjem stanja blago povišene telesne temperature organizam verovatno želi da eliminiše virus.

Visoka telesna temperatura se najčešće snižava lekovima poput brufena, paracetamola i sličnih analgetika i antipiretika. Nakratko pomaže i stavljanje obloga, kao i tuširanje mlakom vodom.

Lekarsku pomoć svakako treba zatražiti kad telesna temperatura dostigne 40 stepeni i ne spušta se niže bez lekova ni posle 3 dana, a propraćena je osećajem jake iscrpljenosti.

hellomagazin.rs guliver/thinkstock