Anja Alač i Ivan Tomić: Iz pozorišne u romantičnu modnu avanturu

Anja Alač i Ivan Tomić: Iz pozorišne u romantičnu modnu avanturu

Autor: | 19/04/2015

0

Posle nekoliko zajedničkih komada u Beogradskom dramskom pozorištu, glumci Anja Alač i Ivan Tomić nedavno su prvi put imali priliku da u istom teatru budu direktni partneri. U komandu „Ples sa bogovima”, koji je nedavno premijerno izveden u pozorištu na Crvenom krstu, Anja tumači lik romantične devojke Kristine Mandi, koja tridesetih godina prošlog veka živi u jednom zabačenom selu u Irskoj i neizmerno voli Gerija Evenasa, koga tumači Tomić. Ljubav je tolika da zaljubljena devojka pristaje da sa njim ima i vanbračno dete, što je u to vreme bio veliki skandal i zbog čega je trpela osudu okoline.

Iako u predstavi tumače netipične likove, ovo dvoje kolega privatno vode sasvim običan život. Lepa Anja odrasla je u porodici glumaca, a od majke Vesne Čipčić i oca Aleksandra Alača nasledila je talenat, ali je naučila i poslovnu etiku i to da uvek bude profesionalna u svom poslu. Pre nekoliko godina atraktivna brineta se iselila iz roditeljskog doma i već se navikla na sve prednosti i izazove samostalnog života. Kao i majka Vesna, ona je odlična kuvarica, a osim vojvođanskih specijaliteta odlično priprema i dalmatinska jela, jer je to kraj iz kog potiče njen otac.

S druge strane, i Ivan spada u muškarce koji uživaju u kuvanju. Gotovo da svakog jutra svojim mališanima, sinu i kćerki, priprema doručak. Ovaj uspešni pozorišni glumac, koji je širu popularnost stekao kao voditelj emisije „Bulevar” na B92, već jednu deceniju živi u skladnom braku i najviše uživa u društvu porodice. Njegovi mališani odrastaju u pozorišnom okruženju i veoma se interesuju za očevu profesiju, pa su tako već snimili i svoj prvi amaterski film, u čemu ih je ponosni otac podržao.

U otvorenom razgovoru za „Hello!“ Anja i Ivan, osim o izazovima sa kojima su se susretali prilikom pripreme komada, pričaju o njihuovim svakodnevnim ritualima i načinu kako najradije provode vreme sa prijateljima i porodicom. Pored ljubavi prema pozorištu, dvoje kolega spaja i velika ljubav prema književnosti.

Jeste li zadovoljni reakcijom publike na predstavu „Ples sa bogovima”?
Anja:
Premijera je prošlaodlično. Tekst je divan i sve uloge su izuzetno složene i glumački zahtevne. Mislim da će publika voleti ovu predstavu jer ljudi večitovode borbu sa sobom između onog što društvonalaže, što porodica očekuje i onog što zaista žele i što ih istinski provocira i raduje. Problem je kada se ta dva puta sukobljavaju. To je ono čime se ovaj komad,između ostalog, bavi i zbog čega je danas aktuelan iako je radnja komada smeštena u Irskoj, pre osamdeset godina.
Ivan: I ja sam veoma zadovoljan. Primetio sam da ljudi lako prate ovu porodičnu priču.

Kakve su vaše uloge u toj predstavi?
Anja:
Igram Kristinu Mandi, hrabru i izuzetno emotivnu mladu ženu koja je živela tridesetih godina prošlog veka u Irskoj, a kojoj je Geri Evans, lik koga tumači Ivan Tomić, životna ljubav. Sa njim ima vanbračno dete, što je za to vreme nepojmljivo. Ova uloga nije sličn aničem ušto sam do sada igrala i otvorila mi je nove vidike u glumi.
Ivan: Ja imam dve uloge jer sam narator koji pričapriču, ali i naratorov otac. Veoma zanimljiv i zahtevan rad jer je bio potreban minimumom sredstava da bi se izvršila velika promena za kratko vreme. Naracija i igrani deo stalno se smenjuju pletući tužno-smešnu priču o irskoj porodici 1936. godine. Ali, lako smo uočili veze sa Srbijom danas.

Koliko vam je prijala saradnja?

Anja: Ovo nam je treća zajednička predstava u Beogradskom dramskom pozoristu. Ivan je divan kolega i inspirativni partner. Jedno drugom smo dosta pomogli u kreiranju likova tokom rada. Likovi koje tumačimo Geri i Krisi sjajno su napisani i predstavljaju jedan od najlepših ljubavnih odnosa sa kojima sam se sretala u literaturi. Mislim da smo nas dvoje uspeli da oživimo tu romantično-nadrealnu ljubavnu priču.
Ivan: Veoma mi je prijala Anjina posvećenost. Do sada smo nekoliko puta sarađivali i već sam bio upoznat sa njenim darom, glumačkom transformacijom i profesionalnom etikom. Međutim, u ovoj ulozi bili smo veoma upućeni jedno na drugo. Tu sam prepoznao da je Anja pouzdan partner i mudra glumica pred kojom je još mnogo sjajnih uloga. Ona je umetnica koja toliko veruje u situaciju da ti ne ostaje ništa drugo već da i ti poveruješ i igraš.

Kakvi su vam kostimi u predstavi?
Anja:
U pitanju je epoha, tako da nosim ženstvene haljine pastelnih boja. S obzirom na to da u predstavi živimo u malom irskom selu, kostimi nisu glamurozni većje reč o svakodnevnim haljinama. Veoma mi se sviđa taj period i sve više i privatno počinjem da nosim modele karakteristične za to vremensko razdoblje.
Ivan: Kod pozorišnog kostima presudan je odgovor na pitanje da li inspiriše glumca na igru i da li radi za karakter i priču. Ovaj kostim pogađa cilj. Ana Kolbijanova uradila je kostim epohe. Lepe, ženstvene haljine pomažu glumačku igru ženskog dela ansambla. Savo Radović i ja kao jedini momci uživamo u nekoliko kostima koji kao da su skinuti sa plakata mjuzik holova tridesetih i propagandnih ratnih plakata. Mogli bi se opisati kao nostalgija sa malo gorčine realnosti.

Volite li odeću sa motivima Irske?

Anja: Volim najrazličitije modne detalje i često eksperimentišem. Nisam opsednuta modnim trendovima, mada mislim da je to svojevrsna umetnost i da je njen razvojznačajan. Najvažnije je da mi je udobno i da moj autfit bude u skladu sa mojim unutrašnjimosećanjem.
Ivan: Nemam odnos prema tome, ali kačket koji je kupljen i donet iz Irske za potrebe predstave ovih kišnih dana nosio sam i privatno. Bio je to moj način da se poistovetim sa likom koji igram i ostanem fokusiran na ulogu. Uz taj kačket je išao i moj hod, ritam govora.

Uživate li u modnim promenama?
Anja:
Promena je glavna karakteristika ljudskog života. Trudim se da budem otvorena za nova iskustva i izazove jer mislim da tu leži napredak. Moda je deo stava i podložna je promeni. Raduje me kada otkrijem nešto novo što mi se dopada i u čemu se lepo osećam, u čemu do tada nisam imala prilike da uživam.
Ivan: Ja takođe volim modne promene, kao i da spojim stil sa udobnošću. Ranije nisam podnosio modu. Sada mislim da je zabavna i da može da komunicira. Može da te identifikuje, predstavi drugima, čak i da izvrši uticaj. Negde sam pročitao rečenicu nekog modnog kreatora: „Ne stidi se da budeš najbolje odeven muškarac u prostoriji.” Mislim da je to bio početak mog modnog buđenja.

Ivane, osim glumom, odnedavno se bavite i voditeljskim poslom u emisiji „Bulevar” na B92, prija li vam kada pozorište zamenite televizijskim studijom?
Ivan:
Prija mi, to je vrsta zabave. Radujem se gostima koji nam dolaze, ekipi sa kojom radim, cilj nam je da se zabavimo i da zabavimo gledaoce. Ne dobijem odmah odgovor kao u pozorištu aplauz, ali ljudi na ulici komentarišu i javljaju se.

Anja, da li se nekada sa roditeljima Vesnom Čipčić i Aleksandrom Alačom savetujete o posao i koliko vam je bitno njihovo mišljenje?

Anja: Kada su roditelj i dete u istom poslu, kao što je moj slučaj, ta okolnost ima prednosti i mane, kao sve u životu. Kada radite ono što želite, birate ono što vas istinski ispunjava, samo tada je moguće biti srećan. Gluma me raduje i pruža mi slobodu. Podrška i mišljenje bliskih ljudi su bitni, da ne kažem neophodni, ali na kraju svako od nas sam kreira svoj put i staje iza svojih odluka.

Ivane, jesu li vaša deca već počela da dolaze u pozorište da gledaju vaše predstave?
Ivan:
Imam kćerku i sina koji gledaju predstave koje odgovaraju njihovom uzrastu. Gledali su me još kao klinci u predstavama za decu, a sada u nekim drugim. Kad ne mogu da organizujem bebisiterku, povedem ih uveče na posao. Tako da već sada, iako su osnovci, ponekad pogledaju neki komad za odrasle.

Koliko vas je promenio bračni život?
Ivan:
Brak me nije promenio. Kad sam bio siguran da želim da uđem u brak, promena se već desila, sazrevanje i stvari došli su na svoje mesto. Znam da me je brak kao osobu obogatio. Imam predivnu suprugu i dvoje dece. Svakodnevica donosi iskušenja, a brak je odnos koji se menja. Treba biti otvoren, osluškivati te promene i biti fleksibilan.

Anja, šta smatrate najvažnijim za kvalitetnu partnersku vezu?
Anja:
Ljubav se uvek dogodi kada to najmanje očekujete. Važno je da ste suštinski slični, da imate slične poglede na život, bliske predstave o ljubavi i partnerskom odnosu. Najvažniji su poverenje i podrška, a pre svega emotivna.

Uživate li u noćnim izlascima i provodu?
Anja:
Volim da izlazim, da igram i pevam, mada izlasci karakteristični za naše podneblje nisu nešto što često upražnjavam. Prijaju mi i kućna druženja, vrsta opuštanja veoma je bitna. Čovek je društveno biće i važno je da odvoji vreme za prijatelje i druženja sa njima, bilo da je reč o žurkama ili nekoj mirnijoj varijanti.

Kako volite da provodite slobodno vreme?
Anja:
Mnogo šetam, čitam, trčim, a često odem i na masažu. Volim da određeno vreme provedem sama i mislim da je to važno, pogotovo što je priroda našegglumačkog posla takva da smo stalno u kontaktu sa ljudima i da steizloženi različitim procenama, kako na sceni tako i privatno.
Ivan: Relaksiraju me sport, čitanje, slušanje muzike i provođenje vremena sa porodicom. To su neke obične stvari u kojima verovatno uživa većina ljudi.

Anja, imate li drugarice sa kojima delite ženske tajne?
Anja:
Imam divne prijateljice sa kojima sam zaista bliska. Sve delimo jedna sa drugom i iz tih odnosa crpimo mnogo pozitivne energije. Važno je imati svest o tome da postoji neko ko želi da te sasluša i bude uz tebe u svakoj situaciji. Veliko je bogatstvo imati odane i prave prijatelje. A ja imam tu sreću da posedujem nekoliko pravih drugarica.

Imate li rituale sa prijateljima?
Anja:
Volim da otputujem sa drugaricama kad god mogu, a u Beogradu volimo da sedimo pored reke ilida se okupimo u nečijem stanu i da zajedno kuvamo.
Ivan: Imam dosta prijatelja, svih „boja” i „oblika”, pa tako i razne rituale sa njima. Sportske i kafanske, pametne razgovore ili površnu „bleju”. Ne biram prijatelje po profesiji, imam ih mnogo koji nisu iz sveta pozorišta i sa svima imam nešto zajedničko što nam spaja.

Intervju: Ivana Nikolić; Life Content
Foto: Mirko Tabasević; Life Content

Komentari (0)

Loading
Marija Milenković hellomagazin