Postoji li posebna dijeta za onkološke bolesnike?

Postoji li posebna dijeta za onkološke bolesnike?

Autor: | 12/01/2020

0

Oboleli od karcinoma neretko su izuzetno motivisani za promenu ishrane, ali postoji li posebna dijeta za njih?

Procenjuje se da se čak polovina pacijenata oproba u nekoj od, u medijima, popularnih dijeta u nadi da će takva "posebna dijeta" poboljšati ishod lečenja i sprečiti povratak bolesti.

U tu su svrhu trenutno najpopularnije alkalna, paleo i ketogena dijeta, veganstvo kao i makrobiotika. Ovi obrasci ishrane, sigurno nude određene prednosti, ali nekritički pristup njima može učiniti više štete nego koristi.

Posebno je opasno ako se pacijent odluči samo za "posebnu dijetu" i odbije standardno lečenje. Ne može da se dovoljno naglasi da odgovarajuća ishrana može biti samo pomoć u lečenju, nikako zamena i koliko je važno savetovati se s nutricionistom kako bi se ishrana prilagodila zdravstvenom stanju onkološkog bolesnika.

Posebna dijeta: Alkalna dijeta preferira tzv. bazne namirnice

Teorija iza alkalne dijete glasi da uzrok nastanka karcinoma leži u kiseloj okolini u telu, a da tu acidozu stvara hrana koja snižava pH krvi, poput crvenog mesa i mesa peradi, ribe i plodova mora, jaja, prerađenih žitarica, kofeina i alkohola.

Suprotno tome, cilj alkalne ishrane je podizanje pH, što se postiže tako da 80 posto ishrane čine tzv. bazne namirnice redom bogate mineralima kalcijuma, magnezijuma i kalijuma. To su povrće, voće, orašasti plodovi, semenke, ulja kao i "tradicionalne" žitarice poput zobi, kvinoje, amaranta.

U sklopu alkalne dijete sporna "kisela" hrana čini tek 20 odsto ishrane.

Uprkos činjenici da se alkalna dijeta temelji na nizu namirnica bogatih hranjivim materijama te da čak i preporuke za prevenciju karcinoma potenciraju pretežno biljnu prehranu, čvrstih naučnih dokaza u prilog alkalne dijete nema. Dodatno, osim što prateći ovu dijetu rizikujete brojne nutritivne deficite, moguć je i nedovoljan unos proteina, čiji je povišeni unos inače izuzetno bitan u ishrani onkoloških bolesnika. Imajući to na umu, neke stavke alkalne dijete mogu biti korisne za obolele, ali slepo praćenje dijete može da oteža lečenje i oporavak obolelog.

Posebna dijeta: Paleo dijeta nepravedno zapostavlja unos žitarica i mahunarki

Paleolitska ishrana ili ishrana pećinskog čoveka pokušava da replicira prehrambeni obrazac ljudi pre pojave zemljoradnje i tehnologije, kada su se konzumirali voće, povrće, orašasti plodovi, meso i jaja, a žitarice, mahunarke, mlečni proizvodi, kao i prerađena hrana uopšteno, nisu postojali na jelovniku.

Zagovornici paleo dijete tvrde da čovečanstvo beleži porast hroničnih bolesti, uključujući karcinom, nakon poljoprivredne revolucije kada se promenio obrazac ishrane.

Tvrdnje zagovornika paleo dijete treba uzeti sa skepsom, posebno ako znamo da se žitarice u Evropi prerađuju i konzumiraju već više od 40.000 godina i da se ljudi prilagođavaju ishrani koja im je dostupna. U kontekstu karcinoma, iako postoje odrednice koje mogu da budu korisne obolelima, naučni dokazi u prilog paleo dijete oskudni su pa se nepravedno zapostavlja unos određenih namirnica poput žitarica i mahunarki, koje imaju važnu ulogu u ishrani onkoloških bolesnika.

Posebna dijeta: Ketogena dijeta kao potporna terapija kod glioblastoma

Ketogena dijeta koju odlikuje visok unos masti (više od 80 odsto ukupne energije) kao i izuzetno ograničen unos ugljenih hidrata i proteina tema je brojnih studija u kontekstu lečenja karcinoma.

Teza je da ćelije karcinoma zavise od glukoze kao izvora energije pa ketonska tela koja nastaju kao posledica ketogene dijete "izgladnjuju" karcinom i sprečavaju njegovo širenje. Sve je više kvalitetnih dokaza da ketogena dijeta, zaista, može da bude korisna, ali samo kao potporna terapija standardnom onkološkom lečenju i samo kod određenih vrsta karcinoma.

Najviše dokaza govori u prilog upotrebe ketogene dijete kod glioblastoma, agresivnih oblika tumora mozga, zato sve više onkoloških centara širom sveta uključuje ovu dijetu u protokole lečenja. Ipak, budući da ketogena dijeta nije opravdana kod svih vrsta karcinoma, prvo je potrebno sprovesti izbor bolesnika koji bi eventualno mogli da profitiraju njenim uvođenjem i napraviti individualan plan ishrane prilagođen bolesniku. Dijeta se uvek sprovodi u saradnji sa stručnjakom koji će pažljivo pratiti njenu sigurnost i uspešnost.

Veganstvo i makrobiotika - savet nutricioniste zlata vredi

Veganstvo beleži sve veću popularnost, i to ne samo kod onkoloških bolesnika već i kod celokupne populacije. Sve je više saznanja o tome da veganski obrazac ishrane u detinjstvu može da smanjiti rizik od karcinoma u odraslom dobu pa se danas smatra dobrim zalogom zdravlja u budućnosti.

Ali odluči li se onkološki bolesnik za veganstvo uz standardnu terapiju, mora da bude svestan potencijalnih deficita - uz proteine, kod vegana su kritični nutrijenti omega-3 masne kiseline, gvožđe, cink, jod, selen, kalcijum, vitamin D i posebno vitamin B12, pa je dobro planiranje ishrane uz pomoć nutricioniste neophodno.

Makrobiotika, koja u osnovi podrazumeva značajan unos celih žitarica, u manjoj meri povrća, mahunarki i morskih algi, lao i tek povremen unos voća, bele ribe, semenki i orašastog voća, postala je vrlo popularna dopuna u lečenju karcinoma. I dok postoje određeni dokazi toga da makrobiotika može da bude korisna u prevenciji nastanka karcinoma (posebno hormonski zavisnih karcinoma), nedostaje potvrda o tome da je ovakav prehrambeni obrazac koristan u samoj potpornoj onkološkoj terapiji.

Valja znati da ovakav način ishrane može lako da dovede do nedovoljnog unosa energije, proteina, kalcijuma, vitamina D, vitamina B12, gvožđa i cinka, a to može negativno da utiče na ishod lečenja, pa je ključno, u saradnji s nutricionistom, prilagoditi ishranu svakom pojedinom onkološkom pacijentu.

Onkološki bolesnici neretko se odlučuju za neki od u medijima popularnih prehrambenih režima, uprkos ograničenim dokazima o njihovoj delotvornosti i sigurnosti. Na taj način bolesnik reskira nedovoljan unos energije, kao i brojne nutritivne deficite pa time može da smanji mogućnosti onkološke terapije.

Ako je želja pacijenta, uz standardnu terapiju, ipak da se okuša u jednoj od popularnih dijeta, jedini ispravan put je posavetovati se s nutricionistom kako bi se dijeta dobrim planiranjem prilagodila nutritivnim potrebama obolelog od karcinoma i redovno pratiti njegovo stanje da bi se na vreme prepoznala i ispravila eventualna pojava pothranjenosti, piše zadovoljna.hr

Hellomagazin.rs Guliver/Getty