Zdravlje: Glavobolja

Zdravlje: Glavobolja

Autor: | 05/05/2012

0

Najčešća nesimptomatska bolest je glavobolja, sa kojom se većina ljudi susretne makar jednom u životu, ali mnogo je onih koji je osete mnogo češće. Prema podeli „Internacionalnog udruženja za glavobolje”, postoji preko dve stotine vrsta glavobolja. Najčešće su one koja je posledica povrede glave, gde je bol logična posledica, glavobolja uzrokovana moždanim tumorom, tenzijska glavobolja, migrena i glavobolja kao prateći simptom virusnih prehlada i oboljenja. Samo u slučaju bola izazvanog usled povrede glave i moždanim tumorom, radi se o bolesti koja ima neke simptome. Kod svih ostalih nabrojanih slučajeva glavobolju doživljavamo kao bol, iako nije prisutno nikakvo oštećenja tkiva ili upala, zato kažemo da je većina glavobolja sa kojima se susrećemo nesimptomatska ili primarna.
Bol je subjektivno doživljavanje neprijatnih, bolnih nadražaja i teško je precizno i objektivno ga definisati, a još teže izmeriti. Po prirodi, on je neposredna posledica oštećenja tkiva (npr. udarac, posekotina, propadanje tkiva, upala i slično) sa pratećim upalnim procesima. Takav bol nazivamo simptomatski. Iako kod glavobolje obično imamo osećaj kao da će nam glava pući i da nas boli mozak, to nije moguće jer se u mozgu ne nalaze nikakvi nervni završeci. Nasuprot tome pronervisane su moždane arterije, moždane ovojnice, kosti i strukture lica. Bolovi kod glavobolje mogu biti blagi, jedva primetni, osrednji, pe sve do nepodnošljivog bola kod migrene.
Iako je glavobolja tako čest simptom, ipak u 90% slučajeva simptom blagog poremećaja može se relativno lako ukloniti, jer nije posledica organskog poremećaja, već su to psihosomatske smetnje izazvane nedostatkom sna, stresom, uopšte neurednim načinom savremenog života.
Glavobolja se često javlja i kod promene vremena, i mnogi ljudi su tzv. meteoropate tj. posebno su osetljivi na promenu vazdušnog pritiska, što osim bola u glavi može dovesti i do promene raspoloženja, razdražljivosti i depresije. Pored toga, bol može biti uzrokovan i kod osoba koje se neredovno hrane, preskaču obroke ili su na dijeti, kao i kod onih koji prekomerno piju alkohol ili puše. Poznato je da nikotin iz duvanskog dima uzrokuje spazam krvnih žila koje opskrbljuju mozak.
Različite promene i bolesti uha, nosa i grla, kao npr. upala sinusa, sluznice nosa i različite smetnje prohodnosti nosa uzrokovane deformacijama nosne pregrade, mogu biti uzrok glavobolje, bol se može proširiti od uha kod akutne ili hroničnu upalu.
Bol u području lica ponekad može biti potaknut problemima na desnima i zubima, kao što su upale zuba, desni ili različitim smetnjama pri žvakanju.
U području lica i glave javljaju se i neuralgični bolovi - tzv. neuralgije, dakle bolovi uzrokovani iritacijom u području živca koji je odgovoran za prenos podražaja u tom području. Obično su te neuralgije uzrokovane virusnom upalom, različitim toksičnim poremećajima. Bolovi su vrlo jaki, javljaju se u naletima, uvek na istom mjestu, a lečenje je uporno i dugotrajno.
Smetnje moždane cirkulacije čest su uzrok glavobolje, a mogu biti povezane i s degenerativnim promenama kičmenog stuba. I kod moždanog udara i prsnuća aneurizme, glavobolja može biti prvi znak bolesti, no tada se javlja naglo i uvek je praćena i drugim neurološkim simptomima.
Glavobolja često može biti uzrokovana promenama krvnog pritiska,kako povišen, tako i snižen.
Smatra se da 15-20% svih ljudi pati od glavobolje trajno ili češće povremeno. Njena pojava najčešća je u dobi između 25 i 65 godina života, češće kod žena, u urbanoj populaciji kod osoba čije zanimanje zahteva boravak u zatvorenim prostorijama sa sedenjem, psihičkim naporom i pojačanom koncentracijom.
Glava boli na različite načine
Migrena
- Oštar, često pulsirajući bol, u određenom delu glave, skoro uvek lokalizovan na jednoj polovini glave. S obzirom na razne prateće simptome, rezlikujemo nekoliko različitih vrsta migrene, npr. migrena sa aurom (gde pacijent od nekoliko minuta do nekoliko sati pred početak migrene vidi svetlosne pojave u vidu sijanja pred očima ili zatamnjivanja jednog dela vidnog polja) ili migrena bez aure. Često se tokom migrene javlja i intenzivan bol u oku na istoj strani glave, što može biti praćeno suzama, pa čak i nesvesticom, malaksalošću i povraćanjem.
Tenzijska glavobolja - Ovu vrstu glavobolje karakteriše lokalizovan bol, koji često počinje u potiljačnom delu, ali se može proširi i do prednjeg, čeonog, dela glave. Ona može biti naš svakodnevni pratilac zbog prirode našeg posla, višesatnog sedenja ispred kompjutera, što škodi čima, kao i loše, tj. neadekvatno držanje leđa, vrata i ramena. Tenzijska glavobolja se često javlja kao posledica stresa, preopterećenosti i umora.
Glavobolja kao prateći simptom prehlade i virusnih oboljenja - Bol kao prateći simptom prehlade i virusnih oboljenja je nadražajna, logična posledica povišene telesne temperature, začepljenog nosa, upale u oteknuća sluzokože nosa, nadutosti zbog kašlja, i moguće čak i upale sinusa. Kako prehlada prolazi glavobolja je sve slabija.
Kašalj-glavobolja - Glavobolja, koja nastaje isključivo pri kašlju, kijanju, istresanju nosa, plaču i smehu, naziva se kašalj glavobolja. Nastanak ove retke, neobične glavobolje pri uobičajenim fiziološkim radnjama, objašnjava se naglim povećanjem pritiska u lobanji koji je posledica pomenutih aktivnosti.
Glavobolja usled fizičkog naprezanja - Ponekad se za vreme ili neposredno posle intenzivnije fizičke aktivnosti, kao što su sportski treninzi ili teži fizički rad, javlja pulsirajuća glavobolja, često udružena sa mučninom i povraćanjem. Znatno je češća kod muškaraca. Interesantno je da konzumiranje alkohola ili kafe pre fizičke aktivnosti, doprinosi mogućnosti za pojavu ove glavobolje. Nije jasno usled čega nastaje, ali je izrazito dobroćudna i uglavnom spontano prolazi u periodu do šest meseci.
Glavobolja u snu - Glavobolja koja nastaje isključivo za vreme sna i budi pacijenta zove se glavobolja u snu. Nema specifičnih kliničkih karakteristika i traje najduže tri sata. Prvi put se javlja u dobi iznad pedesete godine i prisutna je najmanje 15 dana u mesecu. Važno je pomenuti da dobro reaguje na kofein, što objašnjava potrebu nekih pacijenata sa ovom glavoboljom da pre spavanja popiju kafu.
Grom glavobolja - Traje od jednog sata do deset dana i, uz lekove ili bez njih, prolazi bez ikakvih posledica. Ovaj bol u potpunosti “imitira” glavobolju koja nastaje kao posledica pucanja moždane aneurizme i krvarenja u lobanjski prostor. Zbog toga, svaka pojava glavobolje ovakvih karakteristika, zahteva obaveznu neuroradiološki pregled (skener, magnetna rezonanca).
Probadajuća glavobolja - Pacijenti ovaj bol opisuju kao da ih neko ubada iglom u čelo ili slepoočnicu, a svaki pojedinačni “probod” traje svega nekoliko sekundi. Nije poznato kako nastaje, ali je konstatovano da je nešto češća kod osoba sa migrenom. Kako misteriozno nastaje, probadajuća glavobolja isto tako, sama po sebi, prolazi bez ikakve terapije.
Hemikranija kontinua - Stalna, jednostrana glavobolja umerenog intenziteta, sa povremenim fazama izrazito jakih bolova. Svako pojačanje bola je praćeno odgovarajućim simptomima koji se javjaju na strani bola: crvenilo, suzenje oka, zapušenost ili curenje iz nozdrve, kao i spuštanje očnog kapka ili sužavanje zenice.

Komentari (0)

Loading
Tamara Roksandić hellomagazin

Najnovije vesti