Opasnost iz bazena: Mokri kupaći kostimi i peškiri pravi su rasadnici bakterija i virusa

Opasnost iz bazena: Mokri kupaći kostimi i peškiri pravi su rasadnici bakterija i virusa

Autor: | 23/08/2010

0

Budući da mnogi spas od letnjih vrućina traže na gradskim plažama, najčešće na bazenima, treba biti posebno oprezan jer mogućnosti infekcija su mnogobrojne. Bazeni mogu da budu opasni zbog infekcija koje mogu da se prenesu eventualnim gutanjem vode i kontaktom kože sa zagađenom vodom. Iako sanitarne inspekcije proveravaju mikrobiološku kontrolu vode na javnim kupalištima, nije zgoreg povesti računa kako ne biste došli u neželjenu situaciju i ugrozili zdravlje.
Voda treba da je dovoljno protočna, a koncentracija hlora dovoljno velika. Previsoka količina hlora može da nadraži kožu i oči, posebno ako se posle kupanja ne istuširamo i dobro ne obrišemo, pa se izložimo suncu. S druge strane, ako je koncentracija hlora niska, neće se uništiti mikroorganizmi i rizik od infekcija u tom slučaju je veći.

Posebno je opasno gutanje zagađene vode jer mogu da se prenesu bakterije, virusi i paraziti. Iako je najčešće reč o lakšim infekcijama, postoji mogućnost zaraze šigelom, salmonelom ili ešerihijom koli, kojima je potrebno mnogo vremena da se izleče. Zato, ukoliko posle boravka na bazenu osetite bolove u stomaku, praćene povišenom temperaturom i dijarejom, obavezno se obratite lekaru. Pored toga, česte su gljivične infekcije kože i sluznice, čemu naročito pogoduju toplota i vlaga. Idealna mesta za njihov razvoj su vlažni peškiri i kupaći kostimi, ali i mokri podovi, svlačionice, prostori za tuširanje i toaleti. Gljivične infekcije kože najčešće zahvataju pazuh, prepone, stopala između nožnih prstiju i sva druga mesta gde je koža oštećena. Prvo se javljaju crvenilo, svrab i pucanje kože. Zato je posle boravka u bazenu najbolje presvući se, a nikako ne sedeti u vlažnom.

PRVA POMOĆ

U slučaju da posle boravka na bazenu osetite neke od simptoma kao što su dijareja, bolovi u stomaku ili povišena temperatura, prva pomoć koju možete sebi da pružite je prelazak na dijetalnu ishranu, unos što više tečnosti, kao i obavezno skidanje temperature uz neki od lekova za tu namenu. Za dijareju možete uzeti probiotske kapsule kako biste crevnu floru doveli u ravnotežu. Naravno, ukoliko vam posle jednog dana to ne pomogne, obavezan je odlazak kod doktora.

INFEKCIJA OČIJU I PLIVAČKO UHO

Infekcija oka ili bazenski konjuktivitis može da zahvati jedno ili oba oka. Izaziva ga hlamidija trahomatis, a nastaje kontaminacijom bazena urinom osobe koja ima genitalnu infekciju. Kupanjem u takvoj vodi preti opasnost od zaraze koja se javlja kao crvenilo oka, suzenje, osećaj prisustva stranog tela u oku, otok kapka i osetljivost na svetlost. Ovo su simptomi i virusne upale oka, ali pacijent obavezno treba da se javi lekaru jer, ako je reč o hlamidiji, ona se leči antibiotski. Kod svih vrsta upala oka daju se najčešće kapi „ciprofoksacin“ ili borna kiselina.

Plivačko uho, odnosno infekcija spoljnog ušnog kanala najčešća je infekcija leti. Dobija se zadržavanjem zagađene vode u ušnom kanalu, a u najvećem broju slučajeva je izaziva bakterija. Simptomi su bol i sekrecija iz uva i nagluvost. Veoma je važno da ne pokušavate da štapićima otpušite uho, jer ćete tako proširiti infekciju sa spoljašnje na druge strukture uha. Za to vreme je važno da ne kvasite uvo. Izbegava se davanje antibiotika ako se infekcija zadrži na spoljnom ušnom kanalu.

PONAŠANJE NA BAZENU

- Kad dođete na bazen, ne treba da preskočite posudu za dezinfekciju stopala jer se u njoj nalazi tečnost koja uništava mikroorganizme.
- Istuširajte se i pre i posle ulaska u bazen.
- Do bazena idite u papučama.
- Nemojte da sedite na vlažnim peškirima.
- Nemojte da gutate vodu.
- Ne ronite s otvorenim očima bez maske.
- Ako imate osetljive uši, stavite tampone.
- Ne urinirajte u bazenu i dobro perite ruke.
- Kad se vratite sa bazena, obavezno se dobro istuširajte sapunom i vodom i dobro se obrišite, posebno u predelu prepona, pazuha, prstiju na nogama, jer svaka vlaga pogoduje gljivičnoj infekciji

Posledice hlora

Tokom kupanja u bazenu koža je izložena i uticaju hlora, koji je jako isušuje, posebno na vrhovima prstiju ruku i nogu, uz pojavu ljuštenja kože na tim mestima. Hlor oštećuje i kožu peta, koje posle češćeg kupanja u bazenu zahtevaju intenzivniju negu. Zbog delovanja sunca, vetra, soli ili hlora oštećenja su vidljiva i na kosi, koja postaje suva i lomljiva, pa joj je potrebna pojačana nega, poput uljanih sprejeva danju ili krema za negu kose koje sadrže i UV zaštitu.

Komentari (0)

Loading
Tamara Roksandić hellomagazin
Tagovi: zdravlje

Pročitajte još

Najnovije vesti