Limfna drenaža

Limfna drenaža

Autor: | 03/09/2013

0

Limfna drenaža je nezamenjiv terapeutski postupak za stimulisanje cirkulacije limfe, poboljšanje venske cirkulacije i detoksikaciju organizma. Ona takođe doprinosi boljoj ishrani i regeneraciji tkiva, otklanjanju viška tečnosti i jačanju imunološkog sistema.

Šta se postiže limfnom drenažom:

efikasna detoksikacija organizma

poboljšanje venske cirkulacije posebno kod proširenih vena i problema sa kapilarima

prevencija i ublažavanju hipostatičkih otoka na nogama

otklanjanje tegoba kod „umornih, teških nogu“

bolja ishrana i regeneracija tkiva

prevencija pojave i otklanjanje celulita

poboljšanje ukupnog stanja imunološkog sistema

Zašto je limfa tako važna

Limfa ima tri izuzetno značajne i važne funkcije u ljudskom organizmu.

Jedna je da ishranjuje tkivo poboljšanjem metabolizma tj. boljom razmenom materija u organizmu.

Druga je da obavlja detoksikaciju organizma tj.da prihvata i eliminiše iz tkiva i ćelija metaboličke i druge štetne materije.

Treća je njena nezamenjiva odbrambena uloga. Naime limfni sistem je deo imunološkog sistema organizma. U limfnim čvorovima nastaju limfociti, ćelije koje imaju odbrambenu funkciju u organizmu. Bakterije, virusi i druge patogene čestice koje dospevaju u limfni sistem bivaju uništene u limfnim čvorovima mehanizmom fagocitoze. Zato kod zapaljenskih procesa limfne žlezde oteknu, što je spoljašnji znak odbrambene reakcije.

Šta je cilj limfne drenaže

Suština limfne drenaže jeste stimulacija kretanja tečnosti iz međućelijskih prostora u limfne sudove, a zatim iz limfnih sudova i limfnih čvorova u venski sistem odnosno u cirkulaciju. Treba naglasiti da to nije masaža mišića, već vrlo specifičan postupak kojim se ispira i obnavlja tkivna tečnost u organizmu i koji treba dobro poznavati i pravilno sprovoditi da bi se ostvarile koristi za ceo organizam koje jedna ovakva procedura može da pruži.

Dobar protok limfe doprinosi dobrom zdravlju. Međutim, kao posledica neadekvatnog načina života, bez dovoljno kretanja, sa nepravilnom i neredovnom ishranom, bez dovoljno odmora i u gotovo stalnom stresu, limfni sistem biva preopterećen.

Usporena i smanjena cirkulacija limfe dovodi do nagomilavanja toksina u organizmu, usporava dostavu hranjivih materija ćelijama i metaboličke procese u njima, što dalje negativno deluje na funkcionisanje i stanje ćelija, a time i tkiva i organizma u celini.

Limfnom drenažom se postiže ravnoteža telesnih tečnosti u organizmu i bolje opšte stanje organizma. Korisna je i primjenjuje se u mnoge svrhe, a najbolji učinak daje u sklopu anticelulitnih tretmana i tretmana sa radiotalasnim (RF) procedurama, zatim u poboljšanju venske cirkulacije, kao i u tretmanima otklanjanja otoka (edema).

Važno je pri tome istaći da regenerišući efekti limfne drenaže nisu ograničeni samo na tkivo koje dreniramo, već i na duboka tkiva.

Kako se sprovodi

Limfna drenaža se izvodi posebnom manuelnom ili aparaturnom tehnikom.

Primena limfne drenaže u oblasti estetske nege otpočela je relativno kasno, tek negde sredinom 20. veka. Od tada do danas nepobitno je dokazano da limfna drenaža nije samo jedna od uspešnih procedura u medicinskoj praksi već i jedna od vrlo efikasnih tehnika za detoksikaciju organizma i regeneraciju tkiva u kozmetološkoj praksi. Drenažom se ubrzava protok limfe i krvi, dolazi do vazodilatacije s oslobađanjem histamina, izaziva se lokalna hiperemija, povećava se elastičnost i poboljšava izgled kože,  ubrzava razmena materija i dolazi do opšte relaksacije i sedacije.

Njeno blagotvorno dejstvo se tu ne ograničava. Ona takođe  ima povoljan efekat na nervni, zatim na mišićni i posebno na imunološki sistem.

Presoterapija - aparaturna limfna drenaža

U savremenoj estetskoj nezi, pored manuelne tehnike sve više i sve efektnije se primenjuje i aparaturna tehnika limfne drenaže korišćenjem specijalno dizajniranih aparata. Najčešće primenjivani oblik aparaturne limfne drenaže u aplikativnoj kozmetici jeste presoterapija.

Princip rada aparata za presoterapiju zasniva se na postojanju zatvorenog sistema, najčešće u obliku produženih pantalona, koje su izrađene od mekog plastičnog materijala, a u čijim zidovima se nalaze manžetne koje se u toku aplikacije u ritmičnim intervalima napumpavaju i vrše pritisak na kožu i tkivo ispod nje. Pri aplikaciji presoterapije manžetne se napumpavaju sukcesivno, prema utvrđenom softverski definisanom i vođenom redosledu, uvek prvo one postavljene na udaljene (distalne) delove tela, pa redom centripetalno prema središtu tela, tragom venskih i limfnih sudova. Segmentno povećenje i smanjenje pritiska od periferije ka centru izaziva ubrzanu vensku i limfnu drenažu.

Više o tome šta je limfa

Pod limfnom tečnošću se podrazumeva sva slobodna tečnost koja se nalazi u tkivu odnosno u međućelijskim prostorima-intersticijumu. Stvaranje limfe je neprekidno. Limfa se stvara tako što na krajevima arterijskih kapilara tečnost procesom filtracije izlazi iz kapilara u intersticijumski prostor, a na krajevima venskih kapilara vraća se u vensku cirkulaciju procesom reapsorpcije.

Limfne sudove imaju bezmalo sva tkiva. Predstavljaju put preko kojeg se direktno otklanja višak tečnosti iz intersticijumskog prostora koji čini skoro šestinu prostora svih tkiva u organizmu. Najsitniji limfni sudovi, limfni kapilari, slepo počinju u tkivu. Intersticijumska tečnost, zajedno sa suspendovanim česticama, ulazi direktno u limfne kapilare. Iz limfnih kapilara se formiraju veći limfni sudovi koji, dalje se spajajući, tvore limfni sistem čiji je najveći organ slezina.

U limfne sudove spadaju i limfni čvorovi kroz koje se limfa filtrira tokom svog protoka kroz telo. Mali su, najveći su veličine lešnika, i uglavnom se nalaze u skupinama. Imaju izuzetno važnu ulogu u odbrambenom sistemu organizma.

Cirkulacija (kruženje) limfe telom je neprestano, uvek u centripetalnom smeru tj. od periferije ka središtu tela. Limfa sporo teče kroz limfne sudove, približno 120 ml/sat  kod odrasle osobe u mirovanju.

Međutim, zastoj tečnosti u međućelijskom prostoru može otežati tok limfe kroz limfne sudove, a smanjeni protok telesnih tečnosti dovodi do slabije ishrane tkiva, nagomilavanja toksina, pada odbrambene sposobnosti organizma i njegove smanjena otpornosti prema bolestima. Stoga cilj limfne drenaže i jeste postizanje kretanja telesnih tečnosti, bilo da su one postale blokirane iz nekog od mnogobrojnih razloga, ili jednostavno da bi se ubrzao njihov protok.

Drenažom se ubrzava protok limfe i krvi, dolazi do vazodilatacije s oslobađanjem histamina, izaziva se lokalna hiperemija (crvenilo), povećava se elastičnost i poboljšava izgled kože,  ubrzava razmena materija i dolazi do opšte relaksacije i sedacije.

Izvor: kodren.com

Komentari (0)

Loading
Goca hellomagazin