Moćne kapi: Zbog čega biljna ulja zaslužuju istaknuto mesto na kuhinjskoj polici

Moćne kapi: Zbog čega biljna ulja zaslužuju istaknuto mesto na kuhinjskoj polici

Autor: | 20/12/2019

0

Biljna ulja zauzimaju posebno mesto u ishrani i očuvanju zdravlja, pre svega zbog esencijalnih masnih kiselina i drugih sastojaka koji značajno pospešuju funkcionisanje organizma

Najkvalitetnija su hladno presovana, odnosno ceđena biljna ulja, koja su i najzdravija kada se koriste upravo hladna. Iako zaslužuju podjednaki zvezdani status među energetski bogatim namirnicama, maslinovo i suncokretovo ulje izostali su sa naše liste jer su odavno dobili člansku kartu u domaćinstvima širom sveta. U ovoj priči pažnju posvećujemo eliksirima kojima se lekovita svojstva zvanično pripisuju tek poslednjih decenija i otkrivamo zbog čega zaslužuju istaknuto mesto na kuhinjskoj polici rezervisanoj za superhranu.

ULJE DIVLJEG ORIGANA

Kao prirodni lek koristili su ga još stari Grci i stotinama godina bio je najdragocenije blago Mediterana. Klinička ispitivanja pokazala su da je ulje divljeg origana uspešno u borbi sa više od 25 vrsta bakterija, kao i da agresivno napada gljivice i viruse, što ga čini najjačim prirodnim antibiotikom. Naučnici su dokazili da je origano u ovom obliku trideset puta jači antioksidans od belog luka, 130 puta od limuna i čak 337 puta od zelenog čaja. Delotvornim se pokazao i u prevenciji virusnih oboljenja, kao jaka podrška imunom sistemu, a pomaže i u prevenciji starenja i štiti od pojave raka. Zbog koncentrovanog sastava neophodno je pravilno ga dozirati, a preporučena doza je do četiri kapi dnevno.

ULJE CRNOG KIMA

Ulje crnog kima pominje se još u „Bibliji“, njegovo seme pronađeno je u grobnici faraona Tutankamona, a prorok Muhamed rekao je da ova biljka “leči sve osim smrti”. To su dovoljni nagoveštaji savremenom čoveku o njegovim blagodetima, koje se prvenstveno odnose na poboljšanje probave, lečenje prehlade, infekcija, glavobolje i zubobolje. Zbog tehnološkog postupka proizvodnje i kompleksnog hemijskog sastava ulje zadržava sve lekovite osobine semena i čini čuda tokom oporavka od raznih bolesti, a posebno je delotvoran u jačanju imuniteta.

KONOPLJINO ULJE

Konoplja se smatra prvom biljkom koju je čovek zasadio. Korišćena je u Kini pre više od 10.000 godina i u istočnjačkoj medicini važi za jednu od najlekovitijih. Seme konoplje izvor je svih dvadeset aminokiselina, uključujući devet esencijalnih koje čovekov organizam ne može da proizvede, i sadrži vitamine A, B1, B2, B3, B6, C, D i E. Tu su i masne kiseline omega 3 i 6, koje ulaze u sastav ćelija mnogih organa, a najviše mozga. Smatra se da jedna kašika ulja konoplje dnevno blagotvorno utiče na mentalno zdravlje, otklanja osećaj umora i poboljšava opšte stanje organizma. Ima izuzetno protivupalno dejstvo, zbog čega se savetuje ljudima s autoimunim bolestima, a preporučuje se i kao prevencija onima sa genetskom sklonošću ka nastanku karcinoma.

Koja biljna ulja su najbolja za vašu kosu?

Sve što treba da znate o vitaminima na jednom mestu

KOKOSOVO ULJE

Ovo je nesumnjivo najpopularniji član ove liste, koji je poslednjih godina apsolutni “must have”, kako u kuhinji, tako i u kozmetičkim proizvodima. Ono što ga čini naročito dopadljivim je miris, ali i sastav koji doprinosi zdravlju. Tajna je u velikom broju dobro kombinovanih zasićenih masnih kiselina, koje organizam brzo apsorbuje. Korišćenje kokosovog ulja u ishrani pospešuje probavu i daje energiju. Izvanredan je i kao antibakterijsko sredstvo, pa se preporučuje za ispiranje usne duplje. Zanimljivo je da je posle majčinog mleka kokosovo ulje najbogatiji izvor laurinske kiseline, koja igra presudnu ulogu u razvoju imuniteta deteta.

PALMINO ULJE

Zbog obilja nutritijenata dugo se smatralo jednim od najzdravijih biljnih ulja. Poslednjih godina pojavile su se kontroverzne činjenice o štetnosti njegove upotrebe i navodnim kancerogenim svojstvima pri zagrevanju na visokim temperaturama, ali je nauka uspela da stane na put glasinama. Zbog jarke narandžaste boje naziva se i uljem crvene palme, od koje se i dobija. Dragoceni je izvor vitamina E, antioksidanasa, kao i vitamina A, kojeg sadrži čak deset puta više od šargarepe. Pored boje, karakteristično je i po ukusu koji je intenzivniji, pa se u pripremi jela uglavnom koristi uz dodatak određenih začina.

LANENO ULJE

Iako je lan jedna od najstarijih gajenih kultura, tek poslednjih decenija ponovo ulazi u širu upotrebu. Zasluženu popularnost duguje činjenici da je najbogatiji biljni izvor omega 3 kiselina, što ga čini dragocenim saveznikom u borbi protiv srčanih tegoba, kao i problema s venama. Laneno seme tradicionalno se koristi kao laksativ, pa i kao ulje podstiče rad digestivnog trakta. Odlično deluje na zdravlje kože, kose i noktiju, zbog čega je sve zastupljeniji u kozmetičkoj industriji.

BUNDEVINO ULJE

Ovo je jedno od najzdravijih ulja. Iako ima intenzivan miris i aromatičan ukus koji ne prija svakome, zbog izuzetno hranljivog sastava i lekovitih svojstava mnogi su spremni da zanemare te osobine. Dobija se od semenki uljane bundeve koje obiluju mineralima, vitaminima, proteinima i nezasićenim masnim kiselinama. Bogato je oleinskom kiselinom, koja snižava “loš” holesterol i štiti od srčanih bolesti. Dragoceni je izvor vitamina D, E i K, magnezijuma, gvožđa, cinka i selena, kao i mangana i bakra, koji su važni za otpornost organizma na stres. Obiluje glutaminskom kiselinom, koja učestvuje u stvaranju serotonina, hormona sreće, stoga se koristi kao prirodni “antidepresiv”. Izuzetno hrani i neguje kožu, pa se može koristiti i za masažu, a posebno je cenjeno u kulinarstvu. Najbolje je konzumirati ga u prirodnom obliku, bez termičke obrade, kako bi se sačuvale sve hranljive materije.

Deana Đukić Getty Images