Da Gornje Podunavlje bude kao nekada

Da Gornje Podunavlje bude kao nekada

Autor: | 21/11/2018

0
Foto Jaroslav Pap

Srbiji postoji jedno mesto gde se susreću kulture Istoka i Zapada, gde je moguće u potpunosti se stopiti sa prirodom, pecati i posmatrati ptice. Ovo mesto je izvanredan primer ljudskih napora da povrati ravnotežu i sklad koji je na ovom mestu postojao od samog njegovog nastanka.

Ovde se nalazi pravi mozaik ritova, hrastovih i vrbovo-topolovih šuma, slatinastih livada i pašnjaka okruženih naseljima i ograncima. Ovde se nalazi i jedno od najvećih staništa orlova belorepana u čitavoj Evropi, ali i brojnih drugih ugroženih vrsta poput male čigre, crne rode, dabra, vidre i skoro iščezče kratkonose kečige. Ovo mesto nazivaju i „Evropskim Amazonom“, a nalazi se na samo 200 kilometara od Beograda. U pitanju je specijalni rezervat prirode – Gornje Podunavlje.

U ovom rezervatu živi 51 vrsta sisara, 280 vrsta ptica, 50 vrsta riba, 11 vrsta vodozemaca, stotine vrsta insekata, vodena, močvarna, livadska i šumska vegetacija.

Međutim, duž Dunava, regulacijom rečnog vodotoka za potrebe rečne plovidbe, poljoprivrede, eksploatacije šljunka i izgradnje brana, u poslednjih 100 godina uništeno je 80 odsto prirodnih plavnih područja uz Dunav, kao i biološki najproduktivnija staništa. Posledice su bile višestruke, među kojima su smanjenje populacija riba, narušavanje staništa koja naseljavaju brojne vrste biljaka i životinja, pogoršanje kvaliteta voda, kao i smanjenje površina vlažnih staništa koje su prirodni rezervoari i značajno ublažavaju uticaj poplavnih voda.

Otud i potreba za partnerstvom Svetske organizacije za prirodu – WWF i Coca-Cola sistema, u okviru kojeg je pokrenuta inicijativa za obnovu vlažnih i plavnih područja duž Dunava u šest zemalja – u Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Ruminiji i Srbiji.

Ovaj projekat ukupne vrednosti 4,4 miliona dolara, WWF i Coca-Cola su u Srbiji započele pilot projektom obnove bara Šarkanj i Semenjača. Zahvaljujući eksperimentalnim metodama koje su razvijene i prvi put primenjene u Srbiji, po modelu korišćenom u našoj zemlji će se raditi i u preostalim zemljama kroz koje se “Evropski Amazon“ prostire. Zahvaljujući ovakvim inicijatvama, vraćena je mozaičnost prirodnih staništa – vlažnih livada, slatina i vodnih “ogledala” u koje su se ponovo vratili beli i žuti lokvanj, močvarna perunika rogoz i sa njima i mnogobrojne vrste ptica močvarica.

hellomagazin.rs Jaroslav Pap