Milan Marić: Morao sam da se udubim u rusku dušu, glumeći pisca za koga nikad nisam čuo

Milan Marić: Morao sam da se udubim u rusku dušu, glumeći pisca za koga nikad nisam čuo

Autor: | 18/02/2018

0

U okviru glavne takmičarske selekcije 68. Berlinskog festivala je prikazan film "Dovlatov" Alekseja Germana Mlađeg sa Milanom Marićem u glavnoj ulozi.

Radnja filma rađenog u rusko-poljsko-srpskoj koprodukciji odvija se novembra 1971. u Lenjingradu (Sankt Peterburgu). Zvanični mediji redovno odbijaju briljantno ironične tekstove pisca Sergeja Dovlatova (Milan Marić), jer njegov pogled na stvari i ljude nije poželjan. I njegove kolege imaju slične probleme, među njima i Josif Brodski (Artur Besčastni) koji beži iz zemlje. Sergej odlučuje da ostane i vodi normalni život sa surpugom i ćerkom. Želi da piše o otkrivanju realnosti: životu radnika na brodogradilištu ili telima tridesetoro dece ubijenih za vreme Drugog svetskog rata koja su otkrivena prilikom izgradnje metroa.

Govoreći o najvećim izazovima koji su bili pred njim u građenju uloge, Milan Marić je izjavio:

- Bilo je veoma izazovno. Ovo mi je bila istovremeno prva glavna uloga i prvi internacionalni film, sa fantastičnim rediteljem, na ruskom jeziku koji nisam govorio. Scenario nije bio nimalo lak. Bavili smo se osetljivim temama: slobodom, ljubavi, (ne)mogućnostima, neispunjenim željama, unutrašnjom borbom i pokušajem da razumete etiku i pomirite je sa vrlo surovom realnošću. Dolazim iz druge zemlje, iz Srbije, i morao sam da se udubim u rusku dušu, glumeći pisca za koga nikad nisam čuo. Nisam znao da li ću izdržati pritisak, da li ću ostati na dobrom putu, nisam imao pojma kuda treba da idem, znao sam samo da moram da verujem u Alekseja. On mi je dao prostora da istražujem sebe. Rekao sam mu, "Uzmi me za ruku i postaraj se da se ne izgubim". I tako je i bilo – rekao je Milan Marić.

Milan Marić i Aleksej German Mlađi

 

Film prikazuje svet ruskog Jevrejina Dovlatova (1941-1990), malo poznatog van Rusije, a kroz njega i portret jednog vremena stagnacije sa destruktivnim posledicama.

- Volim ovog pisca jer mislim da je uz Brodskog bio najvažniji predstavnik druge polivine 20. veka. Volim i Lenjingrad. Odrastao sam malo kasnije u ulici nedaleko od mesta gde je Dovlatov živeo i meni je bilo važno da se ovim filmom vratim u prošlost. Sedamedsete su u Lenjingradu bile fantastične. Bilo je mnogo talentovanih umetnika: glumaca, pisaca i filmskih reditelja, sa teškim sudbinama i mislim da je važno da ispričamo njihove priče. Tada su, recimo, Dovlatov i Brodski bili zabranjeni, a danas su im podignuti spomenici, njihova dela se štampaju – rekao je Aleksej German Mlađi (41), čiji je film "Pod električnim oblacima" pre tri godine u Berlinu osvojio Srebrnog medveda za umetnički doprinos.

 

Iako su neki novinari insistirali na pitanjima da li je imao problema da danas snimi ovakav film, Aleksej je rekao da Rusija i SSSR nisu isto i da je mogao da radi bez ikakve cenzure.

- Imali smo svu slobodu koja nam je trebala. Mislim da u medijima postoji ideja o Rusiji kao drugoj Severnoj Koreji. To nije tačno. Naravno da ima problema i stvari koje me uznemiravaju, poput situacije sa Serebrenikovim, za koga mislim da je nevin, ali u Rusiji nema totalne cenzure. Kao i u Nemačkoj ili SAD i u Rusiji ima ultradesničara koji pokušavaju da stvore kulturu koja će odražavati njihove poglede i svake godine ih je sve više ali još nisu pobedili. Zato sam i snimio ovaj film jer mislim da je važno da se ne vratimo u ta vremena. Naš film je upozorenje za budućnost. Želimo da poručimo da je nedopustivo uništiti talenat, život, neprihvatljivo je ne dozvoliti umetniku da bude umetnik. Tragičnih primera je mnogo – istakao je Aleksej Mlađi koji se naročito zahvalio kolegama iz Poljske i Srbije bez kojih film ne bi bio snimljen.

 

Aleksej je pomenuo i svog oca, Alekseja Germana Starijeg (1938-2013), koji je imao problema zbog svojih filmova.

- Moj otac je bio fantastičan reditelj. Mnogo je patio jer su njegovi filmovi zabranjivani, jedan je bio pod ključem 15 godina. Krio je kopije filmova ispod kreveta. Mnogim Jevrejima je u njegovo vreme zabranjivano da rade. Danas nema antisemitizma u Rusiji. Kada je o istini reč, "Dovlatov" je malo dosanjan, ali je priča u mnogim elementima autentična – otkrio je reditelj i poručio:

- Malo znamo jedni o drugima. Zapad ne razume Rusiju, kako je ona uređena, ne razume ni njene loše ni dobre strane. Sa druge strane ni Rusi ne razumeju Zapad. Nažalost, svake godine se sve više udaljavamo, manje se razumemo, manje se slušamo. To je velika tragedija i može u jednom trenutku da dovede do rata jer živimo u klišeima. Oni su nekad tačni ali često je svet daleko složeniji od toga.

"Dovlatov" je jedan od 19 filmova u konkurenciji za "Zlatnog medveda". Nagrade će biti proglašene 24. februara, festival se zatvara dan kasnije.

Svetlana Khodchenkova i Milan Marić
hellomagazin.rs Guliver/Getty