Pospaniji nego inače – saznajte razlog

Pospaniji nego inače – saznajte razlog

Autor: | 10/05/2017

0

Čovek koji spava u autobusu, kolega koji jedva drži oči otvorene za vreme nezanimljive prezentacije na poslu, ljudi sa podočnjacima koji sede usred podneva u kafeima. Poput njih, i vi sebe možete lišavati preko potrebnog sna a da toga niste ni svesni.
Preterana neispavanost može imati jako negativne posledice. Otkriveno je i da je nedostatak sna u direktnoj vezi sa povišenim krvnim pritiskom, srčanim oboljenjima, dijabetesom i gojaznošću.

Prema brojnim istraživanjima, neispavanost je danas u svetu u velikom porastu. Čak 20% ukupnog svetskog stanovništva noću spava manje od 6 sati, nasuprot 2001. godini, kada je taj broj bio znatno manji i iznosio 13%.

Šta izaziva pospanost?

Problemi u vezi sa nedostatkom sna proizvod su više različitih faktora: duge smene na poslu ili, još gore, noćnih smena, koje remete naš bioritam, ili svojevoljno uskraćivanje sna kako bismo postigli sve što smo zacrtali od obaveza.

Dok je s jedne strane kod većine nas umor prouzrokovan uskraćivanjem sna zbog viška obaveza, kod drugih ljudi u pitanju mogu biti problemi izazvani brojnim zdravstvenim poremećajima, kao što su apnea ili narkolepsija. Osobe koje rade noćne smene mogu razviti ozbiljne poremećaje zdravlja, čija je glavna odlika pospanost dok su na poslu i pojava insomnije onda kada pokušaju da spavaju nakon završetka posla. Bez obzira na uzrok, neispavanost sve više prerasta u pravu bolest, koju prate jako ozbiljne propratne pojave.

Većini odraslih osoba je, u proseku, neophodno 7 do 8 sati spavanja dnevno, mada postoje i oni kojima je neophodno malo više ili malo manje vremena da bi se valjano odmorili. Ukoliko ipak uspevate da spavate onoliko koliko je preporučljivo a i dalje se osećate pospano, postoji verovatnoća da patite od poremećaja sna. Ovi poremećaji direktno utiču na sposobnost osobe da zaspi ili da održi san, a takođe izazivaju i čudno ponašanje za vreme sna, poput mesečarenja. Drugi poremećaji, koji se javljaju tokom dana, prouzrokuju i takozvane "napade", za vreme kojih osoba ima problema da ostane budna.

Pitanja

Ono što lekari rade kada ih osobe koje imaju problema sa snom posete prvi put, jeste da utvrde da li dotična osoba ima problema sa dužinom trajanja ili sa kvalitetom sna.
Prvo pitanje koje se postavlja jeste: da li osoba spava u dovoljnoj meri?
Ukoliko dužina spavanja nije problem, slede pitanja:
  • Kakav je kvalitet sna?
  • Da li je možda glavni krivac neki od zdravstvenih poremećaja?

Kada posetiti lekara?

Kako bismo vam malo pomogli pri uočavanju problema, navodimo neke od simptoma koji zahtevaju odlazak lekaru:

  • često buđenje u toku noći i problem da ponovo zaspite
  • redovan osećaj pospanosti tokom dana, česte dremanje ili slučajno uspavljivanje u nezgodnim situacijama tokom dana
  • izuzetno glasno hrkanje, dahtanje, frkanje, zvuci nalik onima kao kada se davimo ili kratkotrajni prestanak disanja tokom sna
  • golicav osećaj u rukama i nogama, posebno dok vam san dolazi na oči
  • nekontrolisano trzanje ruku i nogu tokom spavanje
  • buđenje sa glavoboljama
  • mesečarenje

Komentari (0)

Loading
hellomagazin.rs guliver/thinkstock