Koliko je zdravo postiti?

Koliko je zdravo postiti?

Autor: | 17/12/2015

0

Vekovima su ljudi postili kako zbog religijskih tako i zarad zdravstvenih razloga. Suzdržavali su se od hrane da bi kroz meditaciju pročistili svoju dušu, pronašli sebe i približili se Bogu, ali i da bi očistili telo od štetnih sastojaka i sačuvali zdravlje. Može se reći da je post jedna od najstarijih metoda lečenja i očuvanja zdravlja.

I Hipokrat je savetovao bolesnima da umesto lekovima telo i dušu leče postom, umerenom fizičkom aktivnošću i svežim vazduhom.

U uslovima savremenog načina života, u kome smo svakodnevno pod različitim psihičkim opterećenjima, neredovno se hranimo, a čišćenje od otrovnih materija nagomilanih u organizmu suzdržavanjem od hrane potrebnije je više nego ikad. Ciljanim suzdržavanjem od određene vrste hrane možemo da pročistimo i regenerišemo probavni sistem i celokupni organizam, da ga osvežimo, obnovimo i podmladimo.

Post isključuje iz jelovnika namirnice životinjskog porekla i veći deo animalnih proizvoda, koji su glavni izvor belančevina. Tradicionalni posni jelovnici zdravi su i zato što podrazumevaju smanjeni unos zasićenih masti, koje su povezane s nastankom holesterola opasnog zbog toga što izaziva taloženje na zidovima krvnih sudova. Upravo zbog toga ovakva ishrana smanjuje rizik od nastanka lošeg holesterola.

Stručnjaci smatraju da bi post trebalo da postane način života savremenog čoveka, jer na taj način možemo mnogo da učinimo za naše zdravlje, psihofizičku kondiciju i lepotu. On nema apsolutno nikakve veze s dijetama, kojima je isključivi cilj gubitak kilograma, i ne temelji se na izgladnjivanju. Osim toga, dok posti čovek bi trebalo da se oseća zdravo, zadovoljno i poletno.

Razlozi zbog kojih se isplati postiti su mnogobrojni. Post je jedna od najboljih metoda regulisanja, pročišćavanja i obnavljanja, a time i očuvanja zdravlja. Postom se čitav organizam, svi organi i sve ćelije čiste od štetnih materija i obnavljaju, te ne čudi što se ljudi posle posta osećaju kao da su ponovo rođeni.

Za vreme posta srce i krvni sistem manje su opterećeni, pospešuje se disanje, te se pluća brže i bolje opskrbljuju kiseonikom. Kako se za vreme posta iskorišćavaju unutašnje masne rezerve, smanjuje se nivo holesterola u krvi.

Tokom posta nipošto ne konzumirajte kafu, crni čaj, alkohol, slatka ili gazirana pića i ne pušite. Ako se odlučite za post u trajanju od nedelju dana ili duže, dva do tri dana pre i posle pripazite na ishranu. Jedite manje i lakše, i obavezno popijte oko dve litre tečnosti.

Duži post započnite čajem ili nekim prirodnim sredstvom za čišćenje. Što više ugađajte svomu telu i duši. Dosta se odmarajte i spavajte, a da biste podstakli delovanje posta, priuštite sebi odlazak u saunu i na masažu.

Mnogo boravite na svežem vazduhu i što dublje dišite, relaksirajte se u prirodi. Osluškujte svoje telo i uvažavajte njegove psihičke i fizičke reakcije. Pijte više tečnosti nego inače, čime ćete pod-staći čišćenje, posebno probavnog sistema.

Kako su alkohol, kafa i cigarete u vreme suzdržavanja od hrane pod strogom zabranom, spoznaja da štete zdravlju i da se bez njih može samo je pitanje trenutka. Naravno, kroz post se naše telo ne oslobađa samo fiziološkog nego i psihičkog balasta.

Za post možete izabrati jedan dan u nedelji, najbolje vikendom, možete postiti jednu sedmicu svakog meseca ili jednom godišnje čitav mesec, najbolje za vreme godišnjeg odmora. Ako se odlučite za duži post, nikada ne postite duže od četiri nedelje.

Dužinu posta i njegovu učestalost najvažnije je uskladiti sa ritmom i vrstom posta koji najbolje odgovara vama i vašem stilu života, te ga potom redovno praktikujte. Naravno, ako imate probleme sa zdravljem, obavezno se posavetujte sa svojim lekarom.

NUSPOJAVE TOKOM GLADOVANJA

• Ukoliko je prisutna neka bolest, post se započinje uz konsultacije sa lekarom.

• U post bi trebalo da se uđe i izađe postepeno. Nekoliko dana pre početka planski se servira lakša hrana. Kada završite s postom, ne bi trebalo da odmah uzimate sve što vam je eventualno nedostajalo. Možda odlučite da neke namirnice i ne vratimo u svoj jelovnik.

• Odmaranje je veoma važno, kao i lagana, neagresivna fizička aktivnost.

• Na početku posta može da se oseti umor i neke druge tegobe, ali one ne bi trebalo da vas obeshrabre. Završetak obično karakteriše bolja kondicija.

• Za one kojima je post nezamisliv ili žele da još nešto učine za svoje zdravlje kao stvoreno je odustajanje od večere koje ima izuzetno pozitivne efekte na naš organizam. To podrazumeva izbegavanje uzimanja bilo koje hrane posle 16 časova, dva puta nedeljno.

PRAVILNA ISHRANA U DANE POSTA

• Dan bi trebalo početi doručkom.

• Veoma je važno svakog dana jesti voće i piti prirodno ceđene sokove. Obavezno jedanput dnevno uzimajte salate od svežeg ili kiselog povrća, kao i jela od kuvanog, barenog ili dinstanog povrća.

• Svakog dana konzumirajte mahunarke (grašak, sočivo, pasulj, leblebije, boraniju, pečurke) koje imaju nizak glikemijski indeks, a pružaju dovoljno energije za brojne dnevne aktivnosti. Od mahunarki mogu da se kuvaju čorbe, da se prave salate, pirei, pite, variva i musake.

• Sveži voćni sokovi, voće i pirei od voća trebalo bi da se nađu na vašem meniju dva puta dnevno.

• Svakog dana u organizam bi trebalo uneti dva i po litra vode i čaja.

• Na početku ovakvog režima ishrane postoje prolazne kratkotrajne reakcije organizma koje su posledica čišćenja i izbacivanja toksina: probavne tegobe, promena apetita, promena raspoloženja i drugo.

• Pojačana potreba za jelom može da bude posledica niskog nivoa šećera u krvi ili velike količine kiseline u želucu. Zato je veoma važno da jedete na dva do dva i po sata da biste izbegli ove simptome. Za nekoliko dana simptomi će nestati pa se vratite na četiri do pet obroka dnevno.

Komentari (0)

Loading
Snežana Milošević Guliver / ThinkstockPhotos
Tagovi: post zdravlje