Nagle promene vremena utiču i na zdrave osobe

Nagle promene vremena utiču i na zdrave osobe

Autor: | 09/12/2015

0

Poslednjih desetak godina svedoci smo naglih vremenskih promena. Godišnja doba smenjuju se bez prelaznih razdoblja, a dnevne razlike u temperaturi ponekad iznose 15 do 20 stepeni Celzijusa.

Meteorološke prilike imaju veliki uticaj na zdravlje, a od tegoba koje izaziva promena vremena pati gotovo polovina svetske populacije. Pod meteorološkim faktorima podrazumevaju se temperatura i vlažnost vazduha, vetar, atmosferski pritisak, kiša i grmljavina, kao i efekat jonizacije.

Nagle temperaturne promene kod nas najčešće su praćene izveštajima Hitne pomoći, koji ukazuju da je određenog dana bilo mnogo intervencija kod srčanih bolesnika, da su psihički labilne osobe uznemirenije nego inače, da astmatičari imaju najviše tegoba, a nauka je dokazala da ni fizički i psihički zdrave osobe nisu imune na promene koje se dešavaju u atmosferi.

Zbog naglih promena meteoroloških parametara pate i osobe koje su psihički i fizički zdrave, te pri naglim temperaturnim prelazima, pri promeni pritiska ili smera vetra, recimo, osećaju glavobolju, postaju razdražljive, pate od nesanice, uznemirene su, spava im se ili stalno osećaju umor.

Međutim, ukoliko nam je to povoljan period u životu, vremenski uticaj će se osetiti neznatno, ali ako se osoba oseća kao da je došla minus faza, nepovoljni vremenski uslovi su samo kap u punoj čaši.

Na vremenske oscilacije u većoj ili manjoj meri reaguju svi, ali ih najteže podnose hronični bolesnici. Uprkos redovnom sprovođenju propisane terapije, simptomi osnovne bolesti se pojačavaju, a meteoropatske tegobe su izraženije i kod žena u menopauzi. Ukoliko organizam zdravog čoveka reaguje burno na promenu vremena, preporučuje se detaljan lekarski pregled da bi se ustanovilo da li je reč o početku nekog oboljenja.

U zavisnosti od vremenskog uticaja, postoji trinaest grupa bolesnika koji su prilično osetljivi na vremenske prilike, među kojima su reumatičari, astmatičari, srčani bolesnici (angina pektoris, visoki krvni pritisak), oni koji imaju čir na dvanaestopalačnom crevu i želucu, pacijenti koji pate od raznih psihičkih tegoba, pre svega psihoze.

Astmatičar oseti i reaguje u periodu od tri do četrdeset osam sati pre nego što usledi nagla promena temperature i zato je dobro znati bioprognozu na osnovu koje lekar savetuje kako da ugrožene osobe što bezbolnije prebrode period koji nailazi. Saveti se, uglavnom, svode na to da, kada su po određene grupe nepovoljni periodi, osetljivi ostanu kod kuće, ne planiraju put, ne zamaraju se fizički ili psihički i da uzimaju sve propisane lekove.

Ako bioklimatolozi kažu da će u određenom periodu biti ugrožene psihički obolele osobe, upotreba leka za smirenje pre tog perioda omogućiće da se on gotovo i ne oseti.

Vremenske promene fiziološki su stres na koji organizam pokušava da se prilagodi, a pri tom telo zdrave i telo bolesne osobe različito reaguju.

Naučnici su utvrdili da vetroviti i topli dani deluju depresivno na čoveka i njegovo opšte raspoloženje i smanjuju učinak na intelektualnom i fizičkom planu.

NAJČEŠĆI SIMPTOMI

Psihički simptomi reakcije na promenu vremena su: umor, nagle promene raspoloženja, nedostatak koncentracije, bezvoljnost, razdražljivost i nesanica.

Fizički simptomi su: glavobolja, migrena, mučnina, vrtoglavica, reumatske tegobe i bolovi u mišićima. Kod bolesti srca i krvnih sudova mogu se javiti pogoršanja kao što su ubrzani rad srca i porast krvnog pritiska. Kod organa za varenje pojačavaju se znakovi gastritisa i bolovi u stomaku u slučaju čira na želucu ili na dvanaestopalačnom crevu.

Nagla promena vremena izaziva veću učestalost srčanih i moždanih udara, prehlada, upale disajnih organa i astmatičnih napada kod starijih osoba i hroničnih kardiovaskularnih bolesnika.

Uznemirenost i razdražljivost
- U slučaju glavobolje, migrene, neraspoloženja, uznemirenosti i razdražljivosti neophodno je izbegavati stresne situacije i veći fizički napor. Promena vremena nepovoljno utiče na nervni sistem, pa bi određeni deo dana trebalo odvojiti za opuštanje. Preporučuje se odmor u tihoj, zamračenoj prostoriji, tuširanje naizmenično toplom i hladnom vodom, a preporučuje se i što više šoljica blagih biljnih čajeva koji blagotvorno deluju na nervni sistem.

Depresija, slabost, umor, apatija, nesanica i pad koncentracije

- Stres pojačava apatiju i iscrpljenost, zbog čega bi što više trebalo odmarati i izbegavati psihički i fizički napor. Neophodno je uzimati što više voća i povrća da bi se organizam očistio od toksina i snabdeo korisnim materijama. U slučaju poremećaja sna, pred odlazak na spavanje ne bi trebalo uzimati obilne obroke.

Nizak pritisak i usporen puls
- Kod osoba koje pate od niskog krvnog pritiska usled promene vremena drastičmo može da padne pritisak. Zato se preporučuje konzumiranje veće količine tečnosti, vode, ali ne hladne, kao i mlakih nezaslađenih čajeva i razblaženih prirodnih sokova. Ishranu bi trebalo da obogatite žitaricama i ribom, a posle ručka savetuje se čaša crnog vina.

Povišen krvni pritisak i ubrzan puls
- Bez obzira na to da li već postoji problem sa povišenim krvnim pritiskom ili je to samo trenutna tegoba, u slučaju promene vremena važno je da obratite pažnju na sve navike u vezi sa ishranom i fizičkom aktivnošću. Neophodno da izbacite namirnice bogate masnoćom, da izbegavate cigarete i kofein.

Komentari (0)

Loading
Snežana Milošević Guliver / ThinkstockPhotos
Tagovi: zdravlje

Najnovije vesti