Agata Kristi: 125. rođendan kraljice krimića

Agata Kristi: 125. rođendan kraljice krimića

Autor: | 15/09/2015

0

Neprikosnovena "kraljica zločina" i nacionalni ponos Britanije, inspiraciju za većinu svojih romana dobijala je dok je sedela na toalet šolji i čitala novine. Uvek bi prvo napisala poslednje poglavlje, pa tek onda počinjala priču. Velika spisateljica Agata Kristi rođena je na današnji dan 1890. godine. U svet mračnih tajni ušla je veoma mlada, a počela je da piše dok je radila u bolnici, za vreme Prvog svetskog rata. Pošto je iz blindiranog sanduka bio ukraden arsenik, kasnije česti uzrok smrti u njenim krimićima, zanimalo ju je ko je to mogao da učini. Sa hemijom i toksinima upoznala se kada je tokom studentskih dana asistirala u apoteci. Kasnije, kad je postala slavna, njeni prijatelji su tvrdili da je još od ranog detinjstva uživala u pričama o fantastičnom svetu punom misterija, morbidnih ubistava, nasilja i, naravno, mrtvaca. Prva knjiga nastala je tokom jedne duge šetnje i glasnog razmišljanja prilikom Agatinog dvonedeljnog odmora u maglovitim predelima Engleske.

- Znam da su tada svi mislili da sam luda, ali sam uvek smatrala da će moje misli nestati ako ih ne izgovorim glasno. Da bi nešto zapamtio, mozak to mora da čuje. Svi moji najbolji romani nastali su posle takvih "govornih iskustava".

Napisala je 78 knjiga, koji se svake godine prodaju u više od pet miliona primeraka, a iza nje je ostalo i dvadesetak drama, nekoliko kratkih priča i eseja. Čuvena "Mišolovka" samo u Londonu se igra već više od čest decenija, a "Ubistvo u Orijent Ekspresu" doživelo je nekoliko filmskih verzija. Ekranizovana su i dela "Smrt na Nilu", "Deset malih crnaca", "Ubistvo u Mesopotamiji" i mnoga druga.

Biografi su pisali kako je velika spisateljica bila povučena i fina gospođa, tipična Engleskinja iz visokog društva. Volela je cveće, igrala golf i bridž, a bila je i vrhunska kuvarica, koja je, prilikom boravka u Jugoslaviji 1967. godine, čak uspela da "ukrade" i nekoliko lokalnih recepata. No, ispod izgleda te samouverene žene krio se, kažu, đavolski mozak ubice. Agata nikog nije ubila, kako je izjavila – na njenu veliku žalost, ali je rešila brojna misteriozna ubistva koja je, doduše, sama izmišljala. Njen mozak su u krimićima posuđivali neumorno "matoro njuškalo" – gospođa Marpl, i dežurno smetalo, simpatični belgijski detektiv Herkul Poaro, koji se pojavio već u njenom prvom romanu i kasnije rešio bar još tridesetak nasilnih smrti.

Agata, koja vodi poreklo od britanske aristokratije, rado je putovala u zemlje Bliskog istoka. Tako se, jednom prilikom, vozila "Orijent Ekspresom" do Istanbula i tokom puta smislila svoje čuveno delo. U Iraku je 1930. Godine upoznala mnogo mlađeg arheologa, ser Maksa Malovena: "Arheolog je najbolji muž  kojeg žena može da zamisli. Što ona više stari, njegovo interesovanje za nju je sve veće!". Vinston Čerčil je davno rekao da je Agata Kristi žena kojoj se posle Lukrecije Bordžije zločin najviše isplatio. Inspiraciju je tražila u novinskim crnim hronikama, dok je neverovatne zaplete smišljala tako da je samo ona mogla da ih rasplete.

- Iako me svaka moja knjiga oduševljava, pisanje je veoma zamorno. Sa najvećom pažnjom moram da pratim razvoj svih događaja i ličnosti. U dugim šetnjama sa mojim detektivima, naročito sa mis Marpl, dok mi priča o vrtlarstvu, ili sa lukavim Poaroom, sve više se plete priča koju sam ranije već negde napisala. Umorim se dok kucam na mašini, jer i to tipkanje zahteva dosta posvećenosti. Pisac se tako umori bar koliko i baštovan, koji po ceo dan neguje cveće. Nekad mi se učini da će mi pući kičma, ali, knjiga se nekako završi kada to najmanje očekujem.

Slavna spisateljica svojevremeno je priznala da poseduje instinkt ubice, koji je, sa godinama, postajao perverzniji, uz čudno oružje i sve prepredenije glavne junake. Zanimljiva epizoda iz njenog života usledila je posle razvoda od prvog muža, kada je misteriozno nestala iz svog doma u Berkširu. Svi su se dali u potragu, a štampa je jedva čekala da otkrije šta se desilo sa ženom koja je svaki nestanak bila u stanju da reši. Pronašli su je posle deset dana u jednom jorkširskom hotelu. Sve što je izjavila svelo se na uveravanje javnosti da je bila samo – žrtva amnezije. Umrla je 1976, u dubokoj starosti. Pet godina ranije, kraljica Elizabeta dodelila joj je titulu baronice. Iz Agatinih čuvenih romana sa nerazmrsivim zapletima i neočekivanim raspletima čak su i najbolji policajci učili kako da vode istrage misterioznih ubistava.

Komentari (0)

Loading
Snežana Ilić Guliver/Getty Images
Tagovi: agata kristi

Najnovije vesti