Lubenice i dinje - kraljice hidratacije i detoksikacije

Lubenice i dinje - kraljice hidratacije i detoksikacije

Autor: | 26/07/2015

0


Lubenice i dinje savršen su dezert ili obrok koji će vas osvežiti i mnogo toga dobrog učiniti za vaš organizam

Sezona lubenica i dinja u punom je jeku i pravo su osveženje tokom letnjih dana i najbolji izbor za ublažavanje žeđi. Osim što su osvežavajuće, niskokalorične su, zbog čega su pogodne za konzumiranje u neograničenim količinama. Lubinica i dinja, poreklom iz Afrike, spadaju u porodicu tikava i zapravo su povrće, iako ih svi smatramo voćem. Najveći proizvođači ovih ukusnih slatkih plodova su Kinezi, a gaje se širom sveta u svim toplijim oblastima.

Pored uživanja u prijatnoj aromi i osvežavajućem ukusu lubenice, od nje se mogu praviti sokovi i sirupi, a od kore lubenice - slatko. Ali, i semenke lubenice su podjednako kvalitetne, iz njih se može ekstrahovati ulje veoma bogato vitaminom D. Lubenica poboljšava PH vrednost krvi, a krvne sudove čisti od masnih naslaga. Lubenica je izuzetno bogata likopenom, moćnim antioksidansom i beta-karotenom. Zahvaljujući visokom procentu vode - čak 92 posto - lubenica je idealan saveznik vitkosti, te odlična namirnica za osobe koje drže dijetu. Mnogi ne znaju da je lubenica ujedno mala riznica vitamina i minerala. Bogata je vitaminom C, A, te vitaminima B1 i B6. Sadrži kalijum, koji bi trebalo da bude jedan od najvažnijih sastojaka voća i povrća, koje konzumiramo tokom leta. Od ostalih minerala u znatnoj meri sadrži i magnezijum.

Lubenica sadrži likopen, za koji su istraživanja potvrdila da je odličan antioksidans. Likopena najviše ima u paradajzu i daje mu tipičnu crvenu boju, a zatim u lubenici, koja je dobra i u prevenciji pojedinih bolesti kao što su astma, dijabetes, arterioskleroza, a ublažava i upalna stanja.
Da bi zadržala svežinu, načetu lubenicu trebalo bi držati zamotanu u foliji, a u frižideru ne bi trebalo da stoji duže od dva-tri dana.

Dinja, kao i lubenica, ima nisku kalorijsku vrednost (na 100 g samo tridesetak kalorija). Pogodna je za dijetu, jer daje osećaj sitosti, a zbog malo kalorija to se neće odraziti na liniju. Dinja je jednogodišnja zeljasta biljka, poreklom iz Azije i Afrike. Stari Egipćani, a onda i Grci i Rimljani, smatrali su je izuzetnom. Žuti, mesnati, sočni i slatki plodovi dinje sadrže beta-karoten, folnu kiselinu i vitamin C, kao i male doze vitamina B1, B2, B3, B4, B5, B6 i vitamina E. Od minerala u dinji se nalaze: kalcijum, magnezijum, fosfor, kalijum, natrijum, sumpor, cink, gvožđe i bakar. U narodnoj medicini koristi se za osveženje i psihičko smirenje, pomaže kod upale žučnih i mokraćnih puteva i kod uboda i opekotina. Voda i kalijum iz ovog voća podstiču rad bubrega i pomažu u uklanjanju štetnih materija iz organizma. Bogata je i mineralima, najviše kalijumom, fosforom i kalcijumom. Pomaže kod upale žučnih putova, olakšava probavne smetnje, ublažava bol, pomaže kod uklanjanja štetnih materija iz organizma Dinja se posebno preporučuje osobama sa visokim krvnim pritiskom. Biljna vlakna iz dinje olakšavaju varenje i pomažu u smanjenju telesne težine i nadimanja u stomaku. Dinju bi trebalo čuvati u frižideru u zatvorenoj posudi, jer njen miris lako može da pređe na drugu hranu.

Zrelu, sočnu dinju, narezanu na prepoznatljive kocke možete da dodate u sve vrste voćnih salata. Odlično će prijati i uz sladoled ili u nekom osvežavajućem letnjem koktelu. Često se koristi kao dodatak mesnim jelima. Mnogi je vole u salatama s piletinom, sa plodovima mora ili pršutom. Lubenica omogućuje svakakve maštovite kombinacije u pripremanju. Sa sladoledom, u voćnim salatama i za pravljenje slatkog.

ONO ŠTO NE ZNATE O LUBENICI I DINJI

• U Kini i Japanu uobičajeno je poneti lubenicu kao dar domaćinu.

• U Izraelu i Egiptu slatki ukus lubenice često se kombinuje sa slanim feta sirom.
• Botaničko ime lubenice je „Citrullus lanatus“ i pripada porodici kojoj i krastavci i tikvice. Lubenica je ipak povrće.
• Rani istraživači koristili su lubenicu kao posudu za hranu.
• Prvi kuvar objavljen u Sjedinjenim Američkim Državama 1796. godine sadržao je recept kiseljenja kore lubenice koji su najverovatnije u ovu zemlju doneli Grci.
• Neke kulture prže koštice lubenice i koriste ih kao ukusnu grickalicu.
• Svaki deo lubenice je jestiv, čak i kora.
• Japanci su proizveli hibrid kockaste lubenice, prvenstveno zbog uštede prostora pri transportu.

DINJA POSPEŠUJE VARENJE I REGULIŠE PRITISAK

Voda iz dinje stimuliše rad bubrega, reguliše krvni pritisak, a visok nivo vlakna pomaže varenje. Beta karoten pomaže u borbi protiv kancera, a najnovija istraživanja pokazuju da se dinja može koristiti u borbi protiv nekoliko vrsta raka. Voda i kalijum iz ovog voća podstiču rad bubrega i pomažu u uklanjanju štetnih materija iz organizma. Naročito se preporučuje osobama sa visokim krvnim pritiskom. Biljna vlakna iz dinje olakšavaju varenje i pomažu u smanjenju telesne težine i nadimanja u stomaku.
Dinja je idealna za detoksikaciju organizma i pomaže u borbi protiv nadimanja organizma. Ovo voće sadrži trista miligrama kalijuma na sto grama i pomaže telu da se reši viška natrijuma i tako snižava visok krvni pritisak. Sok od dinje ranije se koristio za ublažavanje bola. Ako želite da se rešite bola, namažite bolno mesto sokom od ceđene ili sitno seckane dinje. U narodnoj medicini koristi se za osveženje i umirenje. Upotrebljava se i protiv kamena u bubregu, ublažava ubod insekata, opekotine, bolesti želuca i creva. Ne goji, pa je idealna ako želite da smršate. Olakšava probavne smetnje, ublažava bol, pomaže kod uklanjanja štetnih supstanci iz organizma.

Komentari (0)

Loading
Snežana Milošević Guluver / ThinkstockPhotos