Meteoropatija: Izborite se s vremenskim prilikama

Meteoropatija: Izborite se s vremenskim prilikama

Autor: | 08/09/2010

0

Opšte je poznato da vremenske prilike utiču na zdravlje. Kada se vreme menja, umorni smo, a ne možemo da zaspimo. Kad pada kiša, loše smo raspoloženi i boli nas glava, a kada duva vetar, razdražljivi smo i nervozni. Nagla promena temperature, vlažnosti vazduha, atmosferskog pritiska i brzine vetra odražava se na ljude koji imaju probleme sa srcem, krvnim sudovima, plućima, nervnim sistemom, želucem i zglobovima.
Još je Hipokrat, otac moderne medicine, uviđao da mesečeve mene utiču na ljudsko zdravlje. Pre dva i po milenijuma on je upozoravao da bi hronični bolesnici trebalo da se čuvaju nepredvidivih vremenskih ćudi. Danas, novija istraživanja tvrde da 30 odsto svetske populacije čine - meteoropati. Meteoropatija pogađa sve uzraste, od male dece do starijih osoba. Najugroženije su osobe srednjih godina, posebno žene. Stručnjaci predviđaju da osetljivost na vreme može da postane bolest savremenog društva.
Pod meteorološkim faktorima podrazumevaju se temperatura i vlažnost vazduha, vetar, atmosferski pritisak, kiša i grmljavina, kao i efekat jonizacije.

Najčešće dvadeset četiri do četrdeset osam sati pre promene vremena osetljive osobe imaju simptome meteoropatije. Reč je, uglavnom, o depresivnom stanju, glavobolji, vrtoglavici, fizičkoj slabosti, hipertenziji, povećanoj osetljivosti na bol u zglobovima i mišićima, kao i o pogoršanom stanju bolesnih organa. Takođe, tu su nagle promene raspoloženja, razdražljivost, pojačano lupanje srca.
Da bismo, koliko je moguće, izbegli uticaj vremenskih oscilacija na naš ogranizam, korisno je pratiti biometeorološku prognozu. Oprez nije naodmet, naročito kada vremenski ekstremi, veoma hladne zime i topla i sparna leta, sve više postaju naša svakodnevica. „Kritične tačke“ jesu prelazi između godišnjih doba, kada su učestalije pojave bolesti i smrtnosti.
Osim ljudi, i životinje mogu da predosete vremenske promene. Poznato je da se oko pet dana pre potresa povećava broj izgubljenih kućnih ljubimaca koji dezorijentisani odlutaju. Golubovi pismonoše teže pronalaze put do kuće, pčele dugo ostaju van košnice, a konji odbijaju da uđu u zatvoren prostor.

SIMPTOMI METEOROPATIJE

Postoje dva tipa meteoropatije: primarna ili osnovna ispoljava se kod zdravih osoba kao promena raspoloženja, telesna slabosti ili bolovi tokom vremenskih promena i sekundarna meteoropatija kada se neke već prisutne bolesti (visok krvni pritisak, srčane i plućne bolesti, upalne i degenerativne bolesti mišićno-koštano-zglobnog sistema) pogoršavaju zbog vremena.
Glavobolja, neraspoloženje, potištenost i sevanje u kostima samo su deo simptoma koji najavljuju promenu vremena. Neki ljudi tačno znaju da čitaju znakove svog tela i po njima predvide, na primer, kišu ili sneg. Istraživanja su pokazala da meteoropatija najčešće pogađa decu mlađu od petnaest i osobe starije od pedeset godina.
Najmlađi su osetljivi na promenu vremena jer više od ostalih slede instinkte i reaguju na uticaje elektromagnetnih talasa, a starije osobe imaju osetljiviji metabolizam, koji jače reaguje na hormonske promene uzrokovane promenom vremena. Međutim, meteoropate mogu da predosete i potrese. Zbog trenja kontinentalnih ploča dolazi do remećenja elektromagnetnog polja Zemlje, što se kod meteoropata manifestuje porastom pritiska, nesanicom, drhtavicom i svrabom kože.

Simptomi su sledeći:
* Psihički: umor, nagle promene raspoloženja, smanjena sposobnost koncentracije, razmišljanja i koordinacije, bezvoljnost, razdražljivost, apatija i poremećaj sna.
* Fizički: glavobolja, migrena, mučnina, vrtoglavica, nesvestica, reumatski bolovi, bolovi u području starih povreda i u mišićima.
* Pogoršanje srčanih bolesti koje se manifestuje kroz ubrzani rada srca, osećaj lupanja srca, porast krvnog pritiska.

NAČINI SPREČAVANJA MOGUĆIH PROBLEMA

* Kad se očekuje promena vremena, izbegavajte veći napor i stres.

* Dovoljno spavajte. Organizmu je potrebno najmanje sedam sati sna.
* Svakodnevno provedite pola sata - sat na svežem vazduhu.
* Koristan je bilo koji oblik fizičke aktivnosti od najmanje pola sata dnevno.
* Tuširajte se više puta na dan ako je pretoplo. Naizmenično koristite toplu i hladnu vodu.
* Uzimajte dovoljno voća i povrća.
* Ako imate hroničnu bolest, redovno uzimajte propisane lekove.
* Pratite bioprognozu i ponašajte se u skladu sa uputstvima.
* Da biste ublažili negativne posledice vremenskih prilika, prednost svakako dajte prirodnim sredstvima. Čaj od matičnjaka sa medom, na primer, vrlo je efikasan protiv umora i glavobolje.

Komentari (0)

Loading
Tamara Roksandić hellomagazin