Čizma glavu čuva, a šubara je kvari: Šta vam govore hladna stopala?

Čizma glavu čuva, a šubara je kvari: Šta vam govore hladna stopala?

Autor: | 18/12/2018

0

Mnogo se ljudi danas sve češće nosi sa stalnim osećajem hladnih nogu, a razloga je nekoliko. Noge su najčešće hladne kada ih ne pokrivamo dovoljno, odnosno kada ne nosimo čarape, ali šta učiniti kada noge ne možemo da zagrejemo čak ni najdebljim pokrivačima?

Slaba cirkulacija

Jedan od najčešćih razloga hladnih nogu je slaba cirkulacija, što znači da krv ne cirkuliše dobro u području nogu, a najčešće u tom slučaju i u rukama. Slaba cirkulacija može biti uzrokovana nedovoljnim kretanjem, odnosno čestim i dugim sedenjem, a lako je možete sprečiti ili ukloniti šetnjom od barem pola sata dnevno.

Slaba cirkulacija takođe može biti uzrokovana krvnim ugrušcima, što može dovesti i do drugih zdravstvenih problema. Ako sumnjate na krvne ugruške ili u porodici već imate istorijat krvnih ugrušaka, a cirkulacija vam je slaba, posavetujte se sa lekarom.

Može se pojaviti i preterano znojenje nogu. Medicinski naziv za tu pojavu je plantarna hiperhidroza. Najčešće se manifestuje leti kada se stopala najviše znoje. Znoj izaziva hlađenje, zato su i sama stopala hladna. Najbolji način da se rešite ove neprijatne pojave je nošenje čistih pamučnih čarapa i povećanje fizičke aktivnosti koja bi trebala da popravi cirkulaciju.

Nepravilan rad štitnjače

Još jedan čest uzrok hladnih nogu je nepravilan rad štitnjače, češći kod žena nego kod muškaraca. Nepravilan rad štitnjače može uzrokovati:

  • hladnoću nogu i ruku
  • umor
  • gubitak kose
  • povećanje telesne težine

Ako imate problema sa štitnjačom, uzimate lekove, a još uvek patite od hladnoće nogu i ruku, posavetujte se s lekarom jer postoji mogućnost da patite od Raynaudovog sindroma koji karakteriše gubitak krvi u nogama i rukama, prouzrokovanih grčevima u krvnim sudovima.

Hladne noge i mokrenje

Naše bake su znale da kažu da obujemo papuče i čarape jer ćemo u suprotnom ”prehladiti bešiku”. Premda ta rečenica zvuči smešno, bake su ipak dobrim delom bile u pravu. Često vam se pak događa da kada imate hladne noge morate češće da mokrite. Ta pojava naziva se hladnom diurezom.

Razlozi zbog kojih se hladna diureza pojavljuje nisu baš u potpunosti jasni. Jedna od teorija kaže da kada temperatura pada, telo pokušava da zaustavi gubitak toplote sužavajući krvne sudove te smanjujući protok krvi na površinu kože.

Kada se to dogodi, krvni pritisak se povećava jer isti volumen krvi teče kroz manji prostor. Kao svojevrstan odgovor bubrezi će odvaditi višak tečnosti kako bi smanjili krvni pritisak.

Ne postoji temperaturna granica koja će izazvati hladnu diurezu. Na pojavu hladne diureze utiču starost, pol, sastav tela, pa i držanje nogu. Diurezu mogu smanjiti vežbe koje podstiču cirkulaciju.

Jedan od mogućih razloga koji povezuju hladne noge i učestali osećaj potrebe za mokrenjem je i upala karlice – prouzrokovana polnom bolesti ili nekom drugom bakterijom koje negativno utiče na reproduktivni sistem.

Periferna neuropatija

Periferna neuropatija može biti jedan od uzroka hladnoće nogu, a osim hladnoće, simptomi mogu uključivati ukočenost i trnce ili peckanje u nogama. Periferna neuropatija je znak oštećenja živaca, a najčešće je uzrokovana bolestima kao što su dijabetes, izloženost toksinima, infekcije i nedostatak vitamina.

Ako sumnjate na perifernu neuropatiju, odmah o tome obavestite lekara. Čekanje ili odlaganje pregleda može biti kobno, a postoji i mogućnost oštećenja velikog broja nerava.

Hladnoća nogu može takođe biti uzrokovana strahom i nervozom, ali bitno je da svejedno kontaktirate lekara. Kao što smo prethodno objasnili, hladnoća nogu može biti samo jedan od simptoma nekih bolesti, a čekanje ili odlaganje posete lekaru ponekad može biti kobno.

Prevencija
Hladnoću nogu možete pokušati da sprečiti nekim od sledećih metoda: 

Kada je napolu hladnije vreme obucite se toplo, čak i preko leta. Ako je napolju 16 stepeni, a leto je – to ne znači da trebate da hodate polugoli. Oblačite se prema vremenu, a ne prema godišnjem dobu.
Pokušajte da nosite pamučne čarape. Ispod sintetičkih materijala koža se znoji te tako dolazi do pothlađivanja stopala kao i razvoja neželjenih gljivica. 
Smanjite pušenje ili potpuno prestanite da pušite.
Bavite se vežbom barem 30 minuta dnevno. Vežbanje bi trebalo da reši problem cirkulacije, ali i poboljša držanje.
Jedite redovno i vodite računa o unosu nutritivnih vrednosti u organizam. Telo isto tako ne može da radi bez ”goriva”. Duži nedostatak krvi u udovima može izazvati ozebline – crvene ili ljubičaste kvrge na prstima nogu koje mogu boleti i svrbeti.

Lečenje
Zaštitite se od hladnoće – oblačite se slojevito, jer više slojeva odeće bolje čuva toplotu nego jedan debeli. Preko zime se pobrinite da su vam svi zglobovi pokriveni, nosite cipele ili čizme s debljom potplatom.
Poželjne su i čizme koje u sebi imaju krzno ili nekakav topli uložak. Ako ste sigurni da vam se noge neće zagrejati same od sebe, možete noge kao i cipele pre izlaska na hladnoću – zagrejati fenom. Trebalo bi da pomogne u očuvanju toplote.
Izbegavajte teške, masne obroke koji odvlače krv u creva i želudac.
Koristite u hrani i piću začine koji podstiču zagrejavanje kao što su: đumbir, senf, ljuta paprika, biber.
Koristite kapsule belog luka ili još bolje tri češnja belog luka svaki dan. 
Ublažite ozebline mašću koja sadrži kalendulu ili kajenski biber (nemojte stavljati na ispucalu kožu).
Dva puta dnevno popijte šoljicu čaja od gloga.
Namačite noge u toploj vodi dok se ne zagreju.
Potražite pomoć nakon što isprobate sve metode, a ni jedna ne pokaže rezultat. Vrlo verovatno je u pitanju teže stanje koje je potrebno lečiti. Ni jedna od navedenih metoda neće preko noći poboljšati stanje, ali kontinuirano i uporno ponavljanje trebalo bi da da rezultate već u roku od nedelju dana. 

hellomagazin.rs/m.g. Guliver/Getty/Thinkstock