Makrobiotika - Režim ishrane i filozofija življenja

Makrobiotika - Režim ishrane i filozofija življenja

Autor: | 24/07/2011

0

U Srbiji je rašireno mišljenje da je makrobiotika samo način ishrane, i to najčešće teško bolesnih ljudi. Međutim, makrobiotika predstavlja celovit koncept koji, osim ishrane, podrazumeva i način razmišljanja i življenja. Makrobiotika je potpuno osvešćen način života u kome čovek bira namirnice, ne na osnovu čula već na osnovu razuma, dakle, bira ono što je najbolje za njega. Makrobiotika sve posmatra kroz energiju, pa i nas same, hranu koju jedemo, a koja nas kreira i duhovno, i fizički, i mentalno. Život ne podrazumeva čoveka koji broji godine, već čoveka koji se u svakom životnom dobu oseća veoma dobro.
Termin „makrobiotika“ potiče od grčkih reči „macro“ (veliki) i „bios“ (život) i može se prevesti kao veliko učenje o životu.
Tipična makrobiotska ishrana podrazumeva 50-60 odsto integralnih žitarica, najviše integralnog pirinča, 25-30 odsto povrća, 5-10 odsto mahunarki i proizvoda od soje, pet odsto miso supe, a kao dopuna koriste se riba, alge, voće, semenke i ostale namirnice. Zasnovana na principima kineske filozofije, makrobiotika posmatra čoveka i njegovu okolinu kroz energiju koja ima dva vida, jin i jang, i pet elemenata: drvo, vatru, zemlju, metal i vodu. Sve bolesti u organizmu nastaju kao posledica poremećaja ravnoteže te energije. Svaka namirnica sadrži energiju koja se može posmatrati kao jin ili jang ili nekog od pet elemenata. Na taj način čovek izborom namirnica može da utiče na svoje opšte stanje.

BEZ RAFINISANIH NAMIRNICA

Makrobiotika posmatra hranu kao izvor zdravlja. Zbog toga mora da bude organski proizvedena, nerafinisana, po mogućstvu lokalno gajena, prilagođena godišnjem dobu i svakom pojedincu u zavisnosti od sklopa ličnosti i opšteg stanja, pola, godina, aktivnosti i strukture ličnosti. Ishrana se zasniva na principima uravnoteženosti i umerenosti, a čine je integralne žitarice, mahunarke, povrće, male količine voća, algi i ribe. Treba izbegavati rafinisane, hemijski prerađene namirnice, meso, mleko i beli šećer. Važno je naglasiti da makrobiotika ne poznaje striktne zabrane, pa se i hrana koja se ne preporučuje može povremeno konzumirati ako osoba oseća jaku potrebu za njom.

PRINCIP JIN I JANG
U zavisnosti od efekta koji proizvode u organizmu, namirnice su podeljene u spektru od jina ka jangu. Koncept makrobiotike podrazumeva izbegavanje hrane koja je krajnje jin i krajnje jang. Suprotno tome, namirnice koje se nalaze u centru spektra, to jest imaju izbalansiran odnos jina i janga, preporučuju se za svakodnevnu ishranu. Osim toga, i način pripreme hrane utiče na njen energetski balans - što je kuvanje duže i pritisak veći, to je jelo više jang.
Posmatrajući hranu kao energiju, ljudi mogu da onim što jedu utiču na svoje raspoloženje. Osobe koje su u preteranom jinu ili u preteranom jangu mogu ponovo da uspostave ravnotežu uzimanjem odgovarajuće hrane. Za previše izražen jin tu je hrana koja je više jang, i obrnuto.

PRAVILNO ŽVAKANJE I FIZIČKA AKTIVNOST
Makrobiotička ishrana pogodna je za osobe u svim životnim dobima. Svim ljudima makrobiotika može da pomogne u borbi sa stresom. Makrobiotika traži balans i izbegavanje velikih oscilacija u ishrani i tako odlično reguliše metabolizam. Kada se to postigne, osoba ima više energije, urednu probavu, dobro spava i oseća se znatno bolje.
Preporučuje se uzimanje nekoliko manjih obroka dnevno, a makrobiotika posebno naglašava važnost pravilnog i dugog žvakanja hrane. Svaki zalogaj treba sažvakati najmanje trideset puta. Naime, na taj način digestivni trakt se priprema za hranu koja će doći, na vreme luči odgovarajuće enzime, što olakšava varenje i omogućava pravilan rad organa.
Život prema makrobiotičkim principima podrazumeva i redovnu fizičku aktivnost, najmanje pola sata dnevno, a izbor zavisi od toga šta osobi najviše prija.

Komentari (0)

Loading
Tamara Roksandić hellomagazin

Slične Vesti